BiH: Kancelarkine zasluge za SPP

Krajem juna je kancelarka primila u Berlinu tri člana Predsejdništva i jasno dala do znanja da će Njemačka pomoći BiH u njenom približavanju EU, samo ako političari dođu do zajedničkog stava. No, srpska strana pod vođstvom predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika istupila je protiv sporazuma, koji bi, po Dodikovom mišljenju, bio nepovoljan za njegov entitet. Na Konferenciji o Balkanu u Parizu 4. jula je njemačkoj diplomatiji pošlo za rukom da vođstvo RS pridobije za kurs Njemačke, kojim bi oni izvršili pritisak na Dodika. Ali on je pružao otpor, govoreći da adaptirani sporazum ide na štetu poljoprivrednika.

A onda je kancelarka prošle sedmice u kratku posjetu BiH poslala ministra poljoprivrede Christiana Schmidta što je ubijedilo Dodika da popusti jer je Njemačka pristala da finansijski pomogne da se gubici nadoknade. Obećana je pomoć u novcu u visini od 100 miliona eura.

Nakon posjete ministra Schmidta led je probijen. Sa njemačko-britanskom inicijativom iz 2014 su utabane staze za reformdski paket , ali od tog momenta nisu samo srpski nacionalisti blokirali neophodne mjere. Sporazum najprije sadrži razgrađivanje svih ekonomski barijera u zemlji - jer su, u interesu sopstvenog održavanja na vlasti nacionalisti spriječili čak i internu razmjenu roba. BiH se potom obavezuje na prihvatanje svih higijenskih standarda za poljoprivredne proizvode, tako da se oni mogu izvoziti u EU.

U bh. javnosti je registrovano da je Njemačka, uprkos krizi u EU, preuzela političko vođstvo u regionu, kako bi stanovništvu BiH ponovo dala političku i ekonomsku perspektivu. Kancelarka je time poslušala prijedloge partijskih prijatelja i poznavalaca Bosne i Hercegovine Christiana Schwarz-Schillinga i zastupnika Bundestaga Michaela Branda.

Poneki svijetli trenuci u BiH

WAZ donosi priču o njemačkom penzioneru Heribertu Hölzu i njegovoj supruzi Ursuli, koji neumorno pomažu ljudima u BiH. "Kada se radi o BiH, Heribert Hölz ne oklijeva da bude direktan: 'Situacija u BiH je takva da nema budućnosti'. On u Njemačkoj stalno sluša ljude koji kažu da se rat odavno završio. Ali stvarnost je sasvim drugačija. Situacija u BiH je sve gora, iako je već 20 godina prošlo od rata. Na to upućuje brojka 61,3 posto. Toliko u procentima iznosi nezaposlenost mladih u ovoj balaknskoj državi. Poređenja radi: prosječan broj nezaposlenih mladih u EU je 22 posto. Za bh. omladinu to znači da nemaju šansi ili kako bi se na novom njemačkom reklo: No future!

Hölz je ovim problemom direktno pogođen jer pomaže dvjema školama u zemlji, sa 1.000 odnosno 500 učenika i brine se o tome da dio njih ima smještaj. Ovog njemačkog penzionera i njegovu suprugu Ursulu ne brinu samo problemi Zenice u kojoj je čak 75 posto nezaposlenih. Puno je pojedinačnih sudbina koje ga ne ostavljaju mirnim i koje mu se uvlače pod kožu. Njegovo ime pročulo se po BiH. Puno je ljudi koji mu pišu mailove i mole ga za pomoć. Iako broj molbi prevazilazi njegove mogućnosti - u malom broju slučajeva on ipak uspijeva da pomogne ljudima.

Za 25. godišnji jubilej, koliko je prošlo otkako pomaže BiH, Heribert Hölz je planirao nešto posebno. Kardinal Vinko Piljić posjetiće ga u Niederrheinu i tako upoznati regiju iz koje Heribert dolazi.

Pokemoni na minskim poljima u BiH

"Uprkos minama, Bosanci i Hercegovci su u potrazi za Pokemonima", piše švajcarski tabloid Blick. Neki su se čak uputili na opasna područja, u kojima su posijane mine. Stoga su mediji i humanitarne organizacije u utorak u Sarajevu izdali upozorenje u kojem mole građane da obraćaju pažnju na oznake na kojima piše da postoji opasnost od mina.

Nakon rata u BiH je, kako govore procjene, još uvijek više od 1.100 kvadratnih kilometara posijanih mina. Ove godine su poginula dva deminera a dva su povrijeđena. Iako je od okončanja rata deminirano više od 3.000 kvardatnih kvadratnih kilometara, tek bi se 2024. moglo desiti da zemlja bude očišćena od mina.