1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

BiH gubi milione zbog političkih igara

Samir Huseinović
26. juli 2024

BiH je propustila priliku da od EU dobije 70 miliona eura. Jedni tvrde „zbog kompliciranog sistema odlučivanja“, a drugi „zbog političkih obračuna“. EU poručuje da još nije kasno.

https://p.dw.com/p/4ikcd
Ulice Sarajeva okićene zastavama Evropske unije
Reakcije nakon neusaglašavanja Reformske agende u okviru Plana rasta EU za zapadni Balkan Foto: Eldar Emric/AP Photo/picture alliance

Delegacija Evropske unije (EU) u Bosni i Hercegovini (BiH) tvrdi da „još nije kasno“ da se dostavi Reformska agenda, ali ne navodi rokove. U saopćenju se ističe kako je „velika vjerovatnoća“ da BiH neće nakon ljeta dobiti prvu ratu, a političkim liderima poručuje da još uvijek ima vremena za dostavljanje Reformske agende. „Podstičemo domaće vlasti da bez odlaganja dostave Agendu kako ne bi u potpunosti propustili priliku. Komisija nastavlja pružati podršku nadležnim organima u završetku ovog posla“, kazali su iz Delegacije EU.

U BiH se ne stišavaju reakcije nakon što je objavljeno da Reformska agenda u okviru Plana rasta EU za zapadni Balkan nije usaglašena, zbog čega država ostaje bez prve tranše evropskih sredstava u iznosu od 70 miliona eura. Za Američku ambasadu u BiH nema dileme – Reformsku agendu blokirao je predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik, a SDA (Stranka demokratske akcije) je iskoristila priliku za „političko razmetanje“.

Michael Murphy, ambasador SAD-a u BiH
Michael Murphy, ambasador SAD-a u BiHFoto: Dragan Maksimovic/DW

Zašto u agendi nije bilo imenovanja sudaca Ustavnog suda BiH?

U saopćenju Ambasade navodi se da je Dodik blokirao odobravanje Reformske agende, odnosno da nije prihvatio dvije od 100 tačaka – da RS imenuje sudije u Ustavni sud BiH i poštuje odluke Suda. „Nažalost, ovo je tipično za čovjeka koji dosljedno stavlja svoje interese ispred interesa onih koje tvrdi da predstavlja. Kao što smo ranije rekli, retorika i politika gospodina Dodika i dalje predstavljaju najveću prijetnju za evropsku budućnost građana BiH“, stoji u saopćenju Američke ambasade.

Ambasadi nije jasno zašto je „Radna grupa“ (formirana od strane vladajućih struktura u BiH kako bi se usvojila Reformska agenda) glasala za odobrenje plana koji nije sadržavao sve zahtjeve EU, uključujući zahtjev za imenovanje sudija Ustavnog suda BiH i poštivanje odluka Suda. „Bez obzira na to, odluka SDA da iskoristi priliku za političko razmetanje, umjesto da radi s drugim probosanskim strankama na osiguravanju odobrenja za posljednje dvije preostale tačke, bila je nekorisna i neodgovorna“, saopćili su iz Ambasade.

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske
Milorad Dodik, predsjednik Republike SrpskeFoto: OLEKSII FILIPPOV/SPUTNIK/AFP/Getty Images

Gdje je Evropa, a gdje Amerika?

Milorad Dodik je odgovorio na optužbe Američke ambasade. „Ili se EU preselila na američki kontinent, ili su Sjedinjene Američke Države danas postale članica EU? Ako se to nije desilo, ne vidim nikakvu logiku da se Michael Murphy (američki ambasador u BiH) bavi evropskim integracijama BiH i Planom rasta“, napisao je Dodik. „Federacija  BiH 'gori' zbog blokade SDA, a Murphyiju se ja priviđam. Ako ikako možeš, prođi me se“, dodaje predsjednik RS-a. 

U BiH se međusobno optužuju vlasti i opozicija. Dodikovi i Čovićevi (Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH) koalicijski partneri – Trojka (Naša stranka, Narod i Pravda i Socijaldemokratska partija BiH) – optužuju vlasti SDA u četiri kantona u Federaciji BiH da su odbacujući principe Reformske agende odgovorni što je BiH ostala bez tranše od 70 miliona eura.

Edin Forto, ministar komunikacije i prometa BiH
Edin Forto, ministar komunikacije i prometa BiH Foto: Dragan Maksimović/DW

Teške međusobne optužbe

Ministar komunikacije i prometa BiH Edin Forto kaže da je ovo bio samo nacrt koji bi se, nakon što ga Evropska komisija odobri, usvojio u Vijeću ministara BiH, a potom i u Parlamentu BiH gdje bi mogao biti dopunjen. „Neki su odlučili da ovaj važan dokument nije dovoljno dobar samo zato što ne sjede u Vijeću ministara gdje su navikli sjediti dugi niz godina. Sad neka premijeri iz kantona, koji su bili protiv ovoga, objasne građanima zašto projekti planirani u okviru Reformske agende neće biti relizirani, zašto se neće graditi željezničke pruge u Tuzlanskom i Zeničko-dobojskom kantonu i zašto će i dalje biti gužve na graničnim prelazima u Unsko-sanskom kantonu“, kaže Forto.

Iz kantona u kojima vlada SDA stigao je odgovor u kojima kao razloge za prigovor na predloženu Reformsku agendu navode upravo one koje apostrofira i Američka ambasada. Članovi Radne grupe, kantonalni premijeri iz SDA, tvrde da nisu mogli prihvatiti Reformsku agendu koja ne sadrži „ključne“ odredbe – da se odluke Ustavnog suda BiH provode na teritoriji cijele države i da se u Ustavni sud BiH imenuju i suci iz RS-a. „Osim toga, većina planiranih finansija otišla bi u RS i kantone sa hrvatskom većinom“, kaže SDA-ov premijer Zeničko-dobojskog kantona Nezir Pivić.

Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH
Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH Foto: Fabian Sommer/picture alliance/dpa

Zloupotreba Mehanizma koordinacije?

Kolegij SDA podržao je stav premijera četiri kantona (Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog Unsko-sanskog i Srednjo-bosanskog) da daju uslovnu saglasnost na tekst Nacrta Reformske agende. „Smatramo da je Nacrt Reformske agende potrebno što prije usaglasiti i uputiti Evropskoj komisiji, ali da se iz dokumenta ne mogu uklanjati dijelovi koji se odnose na poštivanje odluka Ustavnog suda BiH“, navodi SDA.

Ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković smatra da je SDA svojim potezom samo ojačala poziciju Milorada Dodika. „Ovo što je uradila SDA skinuvši time odgovornost sa SNSD-a (Savez nezavisnih socijaldemokrata) i Dodika za završno rušenje Plana reformi je šokantno i pokazuje da oni zaista ne znaju šta rade“, kaže Konaković. I Socijaldemokratska partija (SDP) BiH optužuje SDA za neusvajanje Reformske agende. „Istinski je zločin protiv države i naroda što sada SDA zloupotrebljava Mehanizam (koordinacije) za blokadu pristupa prijeko potrebnim sredstvima za razvoj države i bolji životni standard građana“, naglašavaju iz SDP-a.

Problem složena ustavna struktura

Kantonalni premijeri iz SDA, međutim, tvrde da nisu odbili Reformsku agendu, nego su samo iznijeli svoje primjedbe. Zamjeraju predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH Borjani Krišto (HDZ BiH) što je to protumačila kao „odbijanje“. Ako imaju problem s našim stavom, neka onda isključe kantone iz radne grupe, odnosno sistema odlučivanja – poručuju iz SDA. No, to bi otvorilo jedan drugi proces – raspravu o Mehanizmu koordinacije koji je u BiH uspostavljen uz podršku EU. Taj Mehanizam omogućava svim nivoima vlasti da učestvuju u donošenju odluka.

Radi se o visokom stepenu decentralizacije i, prema političkom analitičaru Ibrahimu Prohiću, upravo je to problem u funkcioniranju BiH. „Temeljni problem bh. krize je karakter etabliranih stranaka, a paralelno s tim i ustavna konstitucija koju zloupotrebljavaju svi. I oni koji bi htjeli destrukciju države BiH, a i oni koji je tobože brane. Nit je jednima do naroda, niti drugima do iskrenog patriotizma. Ovakav stepen decentralizacije jednostavno ne omogućava funkcionalnost“, kaže Prohić za DW.

Zastave Bosne i Hercegovine i Evropske unije
Analitičari smatraju da su žrtve ovakvih političkih igara građani BiH i njen evropski put koji je u ovome trenutku zakočenFoto: picture-alliance/dpa/DW

Predizborne političke igre

Neki politički analitičari tvrde da propast Reformske agende treba posmatrati u kontekstu dolazećih lokalnih izbora. BH radio 1 (Javni RTV servis BiH) u svojoj analizi nagovještava da bi SDA i „njeni sateliti“ i na ovaj način mogli pokušati prikupiti političke poene i u oktobru na lokalne izbore ići na „obaranje vlasti Trojke“. U političkom prostoru BiH to je posve legalno i ne predstavlja nikakvu novost, kaže za BH radio 1 novinar Hine Ranko Mavrak. „I u cijeloj toj priči žrtve su, naravno, građani BiH i njen evropski put koji je u ovome trenutku zakočen. On će vjerovatno biti odblokiran, ali će posljedice ostati trajne. Nažalost, političari zloupotrebljavaju i evropski put BiH za ostvarenje svojih kratkoročnih ciljeva i nije im stalo do države“, kaže Mavrak.

Reformska agenda je lista društveno-ekonomskih reformi, koje bi trebale biti provedene u naredne tri godine. Radi se o projektima koje država namjerava sufinansirati evropskim novcem. Od 113 tačaka agende usaglašeno je 110. Sporne tačke odnose se na imenovanje sudija Ustavnog suda BiH i provođenje odluka ovog suda na cijeloj teritoriji BiH, kao i mogućnost entitetskih vlasti da ulažu veto u odluke Konkurencijskog vijeća BiH i Vijeća za državnu pomoć BiH. Za usvajanje Reformske agende neophodna je saglasnost federalnih kantona, entiteta, Distrikta Brčko i državne agencije za planiranje i EU integracije.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu