BiH bije bitku s minama, a Hrvatska s granicama

"17 godina nakon okončanja rata Bosna i Hercegovina je, prema navodima državnog deminerskog centra BH MAC, zemlja sa najviše neočišćenih minskih polja na svijetu", piše austrijski Die Presse osvrćući se na pisanja bh. medija od ponedjeljka (24.9.) o tome kako su mnogi od oko 2.000 deminera primorani tražiti posao u susjednoj Hrvatskoj ili u Afganistanu. List navodi da je u BiH još uvijek 1.313 četvornih kilometara minirano područje te da bi se, pozivajući se na državnu strategiju, čišćenje toga područja od mina trebalo okončati do 2019. godine."Prema navodima Svjetlane Luledžije, glasnogovornice Centra za deminiranje, to neće biti slučaj zbog nedostatka novca. Godišnje bi se za potrebe čišćenja mina trebalo izdvojiti 40 milijuna eura. Vlastima međutim polazi za rukom da tek polovicu tog potrebnog iznosa stavi na raspolaganje", navodi Die Presse i dodaje da se trenutačno nastoje skupiti donatorska sredstava za već pripremljenih 4.000 projekata koji se tiču čišćenja miniranog područja.

Pelješki most, neumski koridor, dunavski otoci i Piranski zaljev

Neriješena granična pitanja Hrvatske je tema kojom se u svome online i tiskanom izdanju bavi Der Standard. Glavno neriješeno granično pitanje Hrvatske je trenutačno svakako ono s Bosnom i Hercegovinom, u svezi s čim ovaj list navodi da je Hrvatska jedna od rijetkih država na svijetu čiji je teritorij prekinut, osvrćući se pritom na pitanje oko spajanja teritorija preko Neuma ili u zaleđu toga hercegovačkog grada. "Već godinama se raspravlja o tome hoće li hrvatska područja biti povezana jednim mostom preko poluotoka Pelješac ili koridorom u unutarnjosti. Izgradnja mosta, koji je na nekim kartama Hrvatske ucrtan i za kojim su turisti već u potrazi, bila bi veoma skupa. U bosanskohercegovačkom Neumu bi bili izolirani izgradnjom koridora", piše Der Standard, dodajući i da bi EU sada (novčano) trebala pomoći  u razrješenju spora.

Ovaj austrijski list međutim navodi da ni granica Hrvatske sa Srbijom još nije u potpunosti riješena. "Radi se o nekolicini riječnih otoka na Dunavu,  koji prelaze na teritorij Srbije. Prema navodima medija, Srbija želi povući granicu na sredini Dunava, dok se Hrvatska želi orijentirati prema katastarskim općinama od prije rata", piše Der Standard i napominje i još uvijek neriješeni spor Hrvatske i Slovenije oko Piranskog zaljeva.

Samaras treba biti hrabar da i od bogataša i crkve zatraži novac

Kriza eura i grčka dužnička kriza su i dalje povod za mnoge komentare u njemačkom tisku. Münchenski Süddeutsche Zeitung (SZ) tako piše da je propao i drugi plan da se Grčka sačuva od bankrota i zadrži u monetarnoj uniji, "a i treća grčka vlada, koja je na vlasti od početka krize, ne uspijeva da ispuni obećane obveze. Umjesto toga, zjapi rupa u državnom proračunu od 30 milijardi eura. I: zemlja je manje nego ikad prije, sposobna sama gospodariti."

SZ u svome komentaru stoga napominje da jedna od najizglednijih mogućnosti da se Grčka donekle izvuče iz krize leži u rukama, odnosno moći premijera Antonisa Samarasa, koji bi trebao biti "dovoljno hrabar da konačno zatraži novac i od onih koji su dosad uživali na račun države, kako bi se došlo do potrebnih 30 milijardi eura. Ti 'uživaoci' bi bili: grčki bogati brodovlasnici, pravoslavna crkva kao najveći posjednik zemljišta i porezni bjegunci."

Europsko ujedinjenje je s razlogom teklo sporo

Na krizu eura se osvrće i Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ). U članku pod naslovom "Koju Europu želimo?", FAZ navodi da mora doći do široke debate o tome kako bi EU trebala izgledati u budućnosti. "Tijekom krize eura je između država članica gotovo samo bilo riječi o novcu - jedni ga moraju posuditi, a drugi ga trebaju uštedjeti. Po tom pitanju se ništa naročito neće promijeniti narednih godina, jer grijesi prošlosti se ne daju pprati  tako lako, kako bi to željeli političari i građani", piše FAZ, navodeći ujedno da sada dolazi do jedne nove diskusije s ciljem da zemlje eurozone podnesu dodatne žrtve: "Trebale bi Bruxellesu ustupiti daljnja suverena prava, prije svega u gospodarskoj i financijskoj politici. Pod vodstvom predsjednika Europskog vijeća Hermana Van Rompuya će se do prosinca izraditi jedno izvješće, koje bi u prosincu u finalnoj verziji trebalo biti podneseno šefovima vlada i država. Dosta toga govori u prilog tome da to izvješće neće skupljati prašinu u arhivima, nego da će ono postati ključni dokument europske politike narednih godina. Mnogi važni političari u EU-u, prije svih kancelarka Merkel, su nakon skoro tri godine krize došli do zaključka, da nije dostatno dosadašnje liječenje gospodarske i monetarne unije. Neodgovorne proračunske politike, koja bi mogla postati opasna za druge države članice, ne smije više biti ni u jednoj zemlji eurozone."

FAZ se pritom osvrće na prijedloge o eventualnoj "političkoj uniji", koji bi se trebali naći na stolu u Bruxellesu s izravno biranim predsjednikom Europske komisije,  Europskim parlamentom sa zakonodavnim pravom i europskom vojskom. "Za to, međutim, još nije sazrelo vrijeme. Posljednje što Nijemci, kao i Grci, sada žele čuti je da će njihove vlade ubuduće biti manje ili više podređene jednom briselskom kabinetu", komentira FAZ, dodajući i da je europsko ujedinjenje s dobrim razlogom dosad teklo sporo, jer se svaka generacija morala tek naviknuti na promjene.

Autorica: Marina Martinović

Odg. urednica: Jasmina Rose