Berlinski proces na prekretnici?

"Nekome ovo može zvučati kao neka 'tehnikalija', no ovdje se radi o povijesnim koracima". Ovim riječima je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbocknajavila potpisivanje ugovora o međusobnom priznavanju osobnih iskaznica, fakultetskih i stručnih diploma između šest zemalja zapadnog Balkana.

U normalnim okolnostima se zaista radi o tehničkim pojedinostima ali ako se u obzir uzme činjenica da su među zemljama potpisnicama i Srbija i Kosovo, koje se kao države međusobno nisu priznale, onda se epiteti kojima njemačka ministrica vanjskih poslova opisuje ovaj čin pomalo i razumljivi.

Njemačka diplomatska ofenziva traje

Baerbock prilikom najave potpisivanja ovih ugovora, što bi se trebalo dogoditi na samitu zemalja zapadnog Balkana i Europske unije u sklopu Berlinskog procesa ovog četvrtka (3.11.) nije skrivala kako smatra da je ovaj uspjeh zasluga njemačke diplomacije. Od dolaska nove koalicijske vlade u Berlinu, Njemačka je dodatno intenzivirala diplomatske napore u regiji zapadnog Balkana koji su krenuli još u zadnjoj godini vladavine Angele Merkel koja je htjela oživiti politički projekt Berlinskog procesa kojeg je sama inicirala 2014.

Ured kancelara ne propušta priliku istaknuti kako je kancelar Olaf Scholz već u prvih nekoliko mjeseci na svojoj funkciji, razgovarao sa svim šefovima vlada i država regije koju je u međuvremenu već i posjetio. Zanimanje za regiju je iz sigurnosno-političkih razloga poraslo i nakon napada Rusije na Ukrajinu krajem veljače/februara.

Fokusirani pristup po principu "korak po korak"

Ardian Hackaj, direktor Tirana Conectivity Foruma, koji prati zbivanja u sklopu Berlinskog procesa, također smatra da su prvi opipljivi rezultati ovog formata zasluga njemačke diplomatske ofenzive. "Stalni angažman njemačkog posebnog izaslanika Manuela Sarazzina u regiji, njegovi redoviti kontakti sa svim zainteresiranim stranama, kao i vrlo fokusiran pristup izgrađen na malim, ali izvedivim koracima, osigurali su mehanizam koji inače nedostaje za usmjeravanje lokalne političke volje", navodi Hackay u izjavi za DW.

On također smatra da je izuzetno važno uključivanje organizacija civilnog društva u agendu Berlinskog procesa. Tako je i ovaj najnoviji samit u Berlinu, uz tri sastanka na ministarskoj razini, popraćen i dvodnevnom konferencijom predstavnika organizacija civilnog društva.

Izlazak iz slijepe ulice?

Obilan program, koji bi u četvrtak trebao trebao biti okončan svečanim potpisivanjem uz prisustvo i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen bi, prema riječima Floriana Bibera, profesora na Sveručilištu u Grazu i predstojnika Centra za studije jugoistočne Europe, trebao odaslati signal da Berlinski proces nije upao u slijepu ulicu, kako je opći dojam posljednjih godina.

"Ugovori su, po mom mišljenju, pokušaj slanja poruke da je Berlinski proces sada jače usredotočen na konkretne uspjehe. Proces je posljednjih godina tapkao u mjestu pa je sada vrlo važno polučiti neku vrstu 'uspjeha'. Inače bi sve skupa izgledalo kao da ide sve po starom", kaže Bieber.

Usklađivanje politike s EU-om

Problemi na zapadnom Balkanu nisu postali manji: nestabilna politička situacija u BiH, problemi s otvaranjem pregovora Sjeverne Makedonije i Europske unije, te na kraju i najveći sigurnosno- politički problem: normalizacija odnosa Srbije i Kosova. I sve to još od početka ove godina u sjeni ruskog napada na Rusiju i utjecaja Moskve na centre u Regiji posebice Beograd. Beograd se nalazi u središtu zanimanja ne samo zbog nesređenog odnosa s Kosovom nego i zbog pritiska Bruxellesa da, kao zemlja-kandidat za članstvo u Europskoj uniji, uskladi svoju vanjsku politikom sa sigurnosnom politikom Europske unije. To se odnosi na dva aspekta: usklađivanje viznog sustava i priključivanje sankcijama Rusiji.

Iako se iz vladinih krugova doznaje kako porast broja izbjeglica na tzv. Balkanskoj ruti nije službeno na dnevnom redu konferencije, DW-u je rečeno kako "nije isključeno" da će se razgovarati i o ovoj temi. Za stolom su svi važni čimbenici koji igraju ulogu u ovoj problematici: Srbija koja bez vize u zemlju pušta osobe iz zemalja poput Indije ili Tunisa a koje zatim nastavljaju put prema EU-u. Zatim Bosna i Hercegovina, preko koje migranti prelaze na putu ka Zapadu, te na kraju EU članica Hrvatska, koja stremi ulasku u šengenski prostor sljedeće godina a kojoj se istodobno predbacuje praksa ilegalnog tjeranja migranata iz Hrvatske u BiH.

Optimizam bi možda mogla pomutiti potvrda za sada neslužbene informacija da iz Srbije na samit ne dolazi Aleksandar Vučić nego premijerka Ana Brnabić. Ostaje otvorenim je li ovo potez koji služi kao signal Berlinu ili se radi o unutarnjopolitičkoj taktici srbijanskog predsjednika.

Težište na stvaranju zajedničkog tržišta

No u prvom planu konferencije ostaje pitanje učvršćivanja zajedničkog tržišta a najavljeni sporazumi bi mogli u dobroj mjeri doprinijeti ostvarivanju jednog od glavnih ciljeva a to je formiranje zajedničkog zapadnobalkanskog tržišta (CRM) u svrhu boljeg povezivanja s europskim.

"Ovi sporazumi mogu mobilnosti u regiji, a time i gospodarskoj suradnji dati novu dinamiku a time i važan doprinos stvaranju zajedničkog tržišta. Trenutno je teško procijeniti kako će se ti sporazumi odraziti na brojke. Bit će važno da se nastavi daljnje usklađivanje na zakonskoj i regulatornoj razini u regiji. Po našem mišljenju, intenzivirana unutarregionalna suradnja WB-6 može dati važan poticaj gospodarskom prosperitetu u regiji", kaže Anja Quiring iz Saveza njemačkog gospodarstva za istočnu Europu (Ost-Ausschuss).

Potrebna što brža implementacija

Sugovornici DW su složni u ocjeni da je potpisivanje ugovora jedna stvar a njihova implementacija na terenu potpuno druga. “Najveći izazov je ono što nakon potpisivanja dolazi a to je: hoće li se dogovori provesti? U proteklih 8 godina bilo je mnogo izjava o namjeri pa i odluka, ali su one često samo djelomično provedene jer nije imao tko osigurati provedbu. Događalo se da zemlja domaćin često ima svoju vlastitu i novu agendu, te odbacuje sve što je bilo prije nje”, kaže Bieber za DW i zaključuje:"Uspjeh se dakle neće mjeriti kroz potpisane ugovore nego kroz to što će od svega toga biti ostvareno".

Potpisivanjem ovih ugovora regija bi trebala biti korak bliže jednom od deklariranih ciljeva Balkanskog procesa a to je zajedničko regionalno tržište (Common Regional Market CRM). Stvaranje CRM-a je zaključeno na prošlogodišnjem Zapadnobalkanskom samitu u Sofiji a definirano je kao "ključan pokušaj bolje obnove gospodarstava regije nakon pandemije COVID-19 i stvaranje prilika za daljnju integraciju Zapadnog Balkana u unutarnje tržište EU-a".

Kao što je već prije nekoliko dana na gospodarskom forumu zapadnog Balkana u Berlinu bilo najavljeno, jedan od glavnih ciljeva u sklopu Balkanskog procesa će biti i poboljšanje energetske opskrbe u regiji posebice u svjetlu najnovije energetske krize. Tu je zaključano kako je EU spremna pomoći zemljama u regiji, koje velikim dijelom još ovise o fosilnim izvorima, u reformi koja bi vodila pojačanom oslanjanju na obnovljive izvore.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.