Belgija i Iran: kontroverzna razmjena zatvorenika

Nakon više od godinu dana provedenih u zatvoru u Iranu, belgijski humanitarac Olivier Vandecasteele je pušten na slobodu, objavilo je u petak (26. maja) belgijsko Ministarstvo vanjskih poslova na Twitteru. Premijer Alexander De Croo zahvalio je porodici Vandecasteele i "svima ostalima" koji su se tokom proteklih 455 dana zalagali za njegovo oslobađanje. Navedeno je da su njegovi zatvorski uslovi bili "nepodnošljivi". A prema navodima porodice, zdravstveno stanje 42-godišnjeg humanitarca se u posljednje vrijeme značajno pogoršalo.

Osuđen na 40 godina zatvora

Vandecasteele je uhapšen u Iranu u februaru 2022. Osuđen je na 40 godina zatvora i 74 udarca bičem zbog "špijunaže protiv Islamske Republike" i od toga bi trebao odslužiti najmanje 12 godina. Posebno je optužen za špijunažu i kooperaciju sa zakletim iranskim neprijateljem SAD-om, te za krijumčarenje novca.

Kao protuuslugu za oslobađanje humanitarnog radnika, belgijska vlada je oslobodila iranskog diplomatu Asadollaha Assadija osuđenog za terorizam, kako je potvrdio iranski ministar vanjskih poslova Hussein Amirabdollahian. Assadi, koji je uhapšen u Njemačkoj 2018. godine, u Antwerpenu je 2021. osuđen na 20 godina zatvora zbog navodnog planiranja bombaškog napada u Francuskoj na masovnom okupljanju iranskih opozicionara u egzilu.

Iranska vlada je ranije uputila žestoke protestne note protiv hapšenja Asadija u Njemačkoj jer je on u to vrijeme bio akreditovan kao diplomata u iranskoj ambasadi u Beču. Naime, Assadi je uhapšen 1. jula 2018. na autoputu u blizini Aschaffenburga u Bavarskoj, a potom iz Njemačke isporučen vlastima u Belgiji. Savezno tužilaštvo Njemačke je nalog za hapšenje Assadija raspisalo, između ostalog, zbog njegovih aktivnosti kao agenta tajne službe i planiranja ubistva.

Diplomata i agent tajne službe

Cijeli slučaj je veoma delikatan, jer je, prema nalazima istrage, 51-godišnji Assadi bio saradnik iranske tajne službe, čiji zadaci su podrazumijevali praćenje i borbu protiv opozicionih grupacija u i izvan Irana. Stoga nije isključeno da su planovi napada na opozicione aktiviste u Francuskoj bili zasnovani na direktnoj vladinoj naredbi.

Iranci u egzilu zalagali su se za odbijanje ove razmjene zarobljenika i zbog toga su čak podnijeli tužbu pred belgijskim Ustavnim sudom. No, ona nije urodila plodom.

Aktivisti za ljudska prava govore o "talačkoj diplomatiji"

Brisel i Teheran su prošle godine potpisali sporazum koji omogućava razmjenu zarobljenika. Kritičari strahuju da bi taj sporazum mogao ohrabriti Iran da uzme za taoce Belgijance koje bi potom mogao koristiti kao sredstvo pritiska. Oni to nazivaju iranskom "talačkom diplomatijom". Najmanje 16 državljana zapadnih zemalja trenutno se nalazi u zatvorima u Iranu. Mnogi od njih posjeduju i iranski pasoš.

Među njima je i njemačko-iranski državljanin Jamshid Sharmahd. Iransko pravosuđe je ovom 68-godišnjaku, na čijem puštanju na slobodu radi njemačka vlada, krajem aprila ove godine potvrdilo smrtnu kaznu.

se/uh/fs (dpa, afp, rtr)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu