Balkan u Poznanju
3. juli 2019
U Poznanju se očekuje niz šefova država i vlada, ministara, predstavnika nevladinih organizacija iz šest zapadnobalkanskih zemalja kao i iz nekoliko zapadnoevropskih zemalja. Najzvučnije ime na listi gostiju svakako je nјemačka kancelarka Angela Merkel. Ona je i pokrenula inicijativu ovakvih godišnjih okupljanja koja se organizuju u različitim zemljama od 2014. pod generalnim nazivom „Berlinski proces".
Cilj je da se pruži podrška Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji na njihovom putu u Evropsku uniju.
„Put je trnovit"
A taj put nije lak. U video poruci njemačka kancelarka Angela Merkel je uoči konferencije rekla: „Danas je situacija mirna, ali postoji niz napetosti koje se moraju prevazići, mnoštvo uslova mora još da se ispuni, kako bi sve zemlje Zapadnog Balkana ispunile sve pretpostavke za pristupanje Evropskoj uniji. Put je, dakle, i dalje trnovit".
Najbolji primjer za prepreke je konflikt između Srbije i Kosova. Ni takozvana inicijativa Merkel-Makron za sada nije mogla dati nove impulse dijalogu Beograda i Prištine koji je zapao u ćorsokak. Samit u Parizu koji je planiran za 1. juli otkazan je zbog nespremnosti Prištine da ukine stoprocentne namete na robu iz Srbije. Njih je Priština uvela kao reakciju na, djelimično uspješne, diplomatske napore Beograda u sprečavanju članstva Kosova u međunarodnmim organizacijama kao što je Interpol. Te napetosti ne ometaju samo statusne pregovore već i uvođenje zajedničkog ekonomskog prostora. Jedan ekonomski stručnjak njemačke vlade kaže da je do novembra prošle godine saradnja trgovinskih komora Srbije i Kosova bila primjer dobre saradnje mimo svih političkih prepreka.
U Poznanju će zemlje članice EU kao što su Njemačka, Francuska, Austrija, Italija, Poljska, Bugarska pa i Grčka pokušati da podstaknu saradnju uprkos sukobima. Biće riječi o zajedničkim infrastrukturnim projektima, naučnoj saradnji, uzajamnom priznanju diploma, razmijeni mladih i olakšicama u trgovini, kao što je spajanje carinskih kontrola u samo jednu na graničnim prelazima. I druge teme kao što je bezbjednost, jačanje građanskog društva, ili jačanje društvene pozicije romske manjine, biće prodiskutovane na različitim forumima.
Sjeverna Makedonija kao uzor
Već su bilježe i uspjesi. Cijena rominga je spuštena od 1. jula, u Tirani je osnovana Regionalna kancelarija za saradnju mladih (RYCO). Ali, brojni izazovi političke prirode i dalje su prisutni. Angela Merkel smatra da primjer okončanja spora oko imena Sjeverne Makedonije uliva nadu: „Spor je trajao godinama i na osnovu političke hrabrosti sjevernomakedonskog premijera Zorana Zaeva i grčkog premijera Aleksisa Ciprasa, konflikt je uspješno okončan, pa se otvorila perspektiva za početak pristupnih pregovora i za učlanjenje u NATO. Takvi pozitivni primjeri bi trebalo da nas ohrabre da rješavamo probleme u Bosni i Hercegovini ili između Srbije i Kosova".
Međutim, postoje eksperti koji smatraju da su za napredak potrebne nove elite. Švajcarski istoričar Oliver Jens Šmit je u razgovoru za DW kritikovao „stabilokratsku" politiku EU u regionu, koja nevladinom sektoru poklanja malo pažnje i jedva da primjećuje proteste protiv autokratskog načina vladavine u Albaniji, Crnoj Gori i Srbiji: „To se pretvorilo u fundamentalan problem politike Evropske unije na Balkanu, da je vjerodostojnost EU u očima mnogih građana pretrpjela štetu".
Osim toga, EU nije jednoglasna u pogledu Zapadnog Balkana. Francuski predsjednik Emanuel Makron neće doći u Poznanj, a nedavno je izjavio da će se založiti za to da ne bude proširenja Evropske unije prije njene unutrašnje reforme. Njemačka kancelarka Angela Merkel ne odustaje dokle god je na dužnosti. Šta će poslije toga biti sa „Berlinskom inicijativom" nije izvjesno, kako procenjuju krugovi bliski njemačkoj vladi.