„Balkan može da računa na Austriju“

Deutsche Welle: Koja su težišta Austrije tokom predsjedavanja Evropskom unijom u narednih šest mjeseci?

Martin Engelberg: Najvažnije od svega je da ne smije biti sumnje u to da je austrijska vlada proevropska. Austrijski kancelar je posljednjih godina dao do znanja da su mu najbitniji unutrašnja i spoljna sigurnost. To znači osiguravanje granica s jedne strane, i uspostava sigurnosti unutar EU sa druge strane.

Radi se o tome da je postojalo pogoršanje situacije ili je barem kod stanovništva preovladavao takav osjećaj. Stoga je zadatak EU da se pobrine za sigurnost i za zajedničku spoljnu i odbrambenu politiku. Sve druge teme nisu toliko važne i trebale bi se rješavati na lokalnom i regionalnom nivou.

Gospodin Asselborn je rekao, 'ne želimo Višegradsku grupu plus Austrija', ali to bi bile stvari o kojima bi se ova  grupa i Austrija same mogle dogovoriti. Ali šta je sa temama poput ljudskih prava, reforme pravosuđa, slobode štampe? Gospodin Asselborn tu je eksplicitno pominjao Poljsku i Mađarsku.

Svaku sumnju odnosno tvrdnju u to da bi Austrija željela biti dio Višegradske grupe smatram apsolutno neprimjerenom. Austrijska vlada je pokazala da to pitanje uopšte ne stoji na dnevnom redu. Po našem mišljenju sve je veći broj zemalja i ljudi u Evropskoj uniji, koji sa simpatijama gledaju na naša stajališta i pozicije naše vlade, a posebno na stavove našeg kancelara, ne samo u Njemačkoj. Ja bih sa takvim procjenama izvana bio veoma oprezan.

S druge strane Austrija bi, s obzirom na tradiciju, mogla imati pozitivan uticaj u pogledu stvaranja tolerantnog društva, sloboda medija, antisemitizma i tako dalje. Da li vidite i u tome ulogu?

Apsolutno. Mislim da je upravo ta funkcija koju Austrija može imati ovdje, a to je funkcija mosta. Ja zapravo mislim da u bivšim zemljama  monarhije postoji prilično dobar pristup Austriji i bolje razumijevanje, možda ponekad bolje nego sa njemačkim političarima. To bi zaista moglo dovesti do popuštanja i ležernijeg odnosa - na primjer kada je u pitanju Mađarska. Mislim da je to i veliki potencijal ove vlade i to je ono na čemu radimo.

Takozvana "nova Balkanska ruta" izaziva strahove zbog priliva novih talasa izbjeglica. Kakve informacije Vi imate, hoće li zaista doći do novog velikog talasa migracija i da li bi Austrija zaista mogla da zatvori granice?

Očigledno je vlada dobila informacije o tome da nastaje nova Balkanska ruta. Vjerujem da, s obzirom na način na koji se razvijao izbjeglički talas 2015. godine, ne možemo da pred tim zatvaramo oči. Što prije reagujemo - to bolje. I mislim da, kao i 2015. godine,  nećemo moći izbjeći zatvaranje te rute. To nije lako, mnogi su govorili da je to nemoguće, ali je na kraju urodilo plodom. Uvjeren sam da će to tako biti i ovaj put, jer mi u našim evropskim društvima nismo u stanju apsorbirati novi val izbjeglica.

Vi ste psihoanalitičar i odnedavno ste u politici. Kakva je vaša diferencijalna dijagnoza i terapija za našu Evropu?

Mislim da su određeni faktori poput ekonomske krize, besperspektivnost u ključnim sektorima društva pa sve do migracija doveli društvo pod stres. U nekim društvima to je izazvalo regresiju ponekad, koja vodi do iracionalne reakcije kao npr. u Velikoj Britaniji ili određenu radikalizaciju kao npr. u Mađarskoj ili u Poljskoj. Najvažnije za mene je da društva ponovo dobiju čvrsta tla pod nogama. To proizvodi stabilnost i sigurnost i dovodi do povjerenja u političare. Mislim da smo mi u Austriji, na pravom putu i uvjeren sam da će i cijela Evropa poći tim smjerom.  Stoga ne gledam tako pesimistično na Evropu poslije Brexita. Mislim da će Britanija uvijek biti bliski partner EU i možda ćemo imati tako dobar sporazum o saradnji sa Velikom Britanijom, koji može čak poslužiti kao model za druge zemlje kao što su Turska i Izrael.

Psihološki gledano, Balkan je u depresiji. Zar ne bi bilo ispravno da balkanskim zemljama pružimo bržu perspektivu učlanjenja u EU i na taj način - čisto na psihološkom nivou – dovedemo te zemlje do pozitivnog preokreta?

Da, upravo to austrijska vlada pokušava da uradi. To će sigurno biti važan dio predsjedavanja Evropskom unijom: još brže približavanje zemalja jugoistočne Evrope Briselu i dalje jačanje pristupne perspektive. Sa druge strane, nikom ne koristi ako se to dogodi previše brzo ili ako je to neprobavljivo za stare, ali i nove članice EU. Međutim, vjerujem da balkanske države mogu računati da će se tokom austrijskog predsjedavanja mnogo toga uraditi u pravcu integracije i približavanja zemalja Balkana Evropskoj uniji.

Martin Engelberg je psihoanalitičar i od 2017. godine poslanik austrijske Narodne partije ÖVP u Nacionalnom vijeću austrijskog parlamenta u Beču. On je član Jevrejske zajednice Austrije.

Intervju vodila: Adelheid Feilcke

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android