Austrija na prekretnici?
21. maj 2019
Poslije afere sa video-snimkom sa Ibice, na austrijskoj političkoj sceni se odjednom sve pretumbalo.
Kancelar Sebastijan Kurc je bio obećao temeljne reforme u državi. Tako je donio odluku o fuziji postojećih nosilaca socijalnog osiguranja – bilo ih je 21, a fuzijom je predviđeno da ih ima pet. Prije tri nedjelje prezentirana je i reforma poreskog sistema koja bi značila smanjivanje poreza na prihod i dohodak u dvije etape od 2020. godine.
FPO je u svom resorima, među kojima su spoljni poslovi, unutrašnji poslovi, odbrana, infrastruktura i socijalno staranje, imala svoje ljude na visokim funkcijama. Ministar unutrašnnjih poslova Herbert Kikl navukao je na sebe kritike opozicije i medija kada je početkom 2018. sproveo policijsku raciju u austrijskoj tajnoj službi BVT i smijenio njenog šefa. Kikl je pooštrio zakone o azilantima i imigrantima tako što je smanjio novčani iznos koji dobijaju i uslovio ga znanjem njemačkog jezika. Prihvatilišta za izbjeglice je preimenovao u „Centre za pripremu odlaska" iz Austrije, što je čak bečki kardinal Kristof Šenborn nazvao „nepodnošljivim".
Jasan anti-EU kurs
FPO je u početku očito imala probleme sa svojom državotvornom ulogom. Stalno su iskrsavali problemi sa prerađivanjem istorije i njemačko-nacionalnim studentskim udruženjima, gdje su se pojavljivale pjesmarice sa nepodnošljivim nacističkim tekstovima. Tako je zamjenik gradonačelnika Braunaua, rodnog mjesta Adolfa Hitlera, u pjesmama poredio migrante sa pacovima. Pročulo se ponešto o vezama FPÖ sa desno.radikalnim identitarnim pokretom. Ta grupacija je dobjala donacije od napadača na džamije u Krajstčerču (Christchurch) na Novom Zelandu.
Na izborima za Evropski parlament, FPÖ je pošla jasnim anti-EU kursem i stupila u grupu zajedno sa desničarskim populistima kao što su Mateo Salvini u Italiji, Marin Lepen u Francuskoj, Gert Vilders u Holandiji i drugim desničarskim strankama. Video-snimak sa Ibice sada predstavlja smetnju za taj savez.
Kancelar Kurc (Sebastian Kurz) sada spekuliše na pobjedu na izborima kao 2002, kada je njegov prethodnik Volfgang Šisel (Wolfgang Schüssel) profitirao od samouništenja tadašnjeg šefa FPÖ Jorga Hajdera (Jörg Haider) . No, ovaj put je Austrija skliznula u državnu krizu. Jer, sastav prelazne vlade do izbora je – što je novo u toj zemlji – joü uvijek otvoreno pitanje. U ponedjeljak su se svi ministri FPÖ povukli sa svojih funkcija iz solidarnosti sa "plavim" ministrom unutrašnjih poslova Herbertom Kiklom (Herbert Kickl) kojeg je Kurc otjerao sa funkcije uz pomoć predsjednika Aleksandra van der Belena (Alexander van den Bellen). Kurc je najavio da će upražnjena mjesta popuniti stručnjacima iz redova visokih državnih službenika. No, pokazalo se da ova vlada ne bi više imala većinu u parlamentu i ne bi preživjela glasanje o nepovjerenju.
Nov politički pejzaž
Poslije takvog glasanja bi predsjednik države mogao da formiranje prelazne vlade povjeri drugim šefovima stranaka. Socijaldemokrate (SPÖ) bi se rado osvetili za to što ih je OVP prinudio da odu u opoziciju u kojoj sa novom šeficom stranke Pamelom Rendi-Vagner (Pamela Rendi-Wagner) još nije našla svoj put. Zeleni koji su 2017. nakon podjela u stranci izletjeli iz parlamenta, nadaju se da će se sada vratiti.
Trenutno je sigurno samo jedno: unutrašnjo-politički odnos snaga u Austriji se poslije afere sa video-snimkom potpuno promijenio.