Između zbližavanja i neprijateljstva

Većina je bila jasna: svi članovi iračkog parlamenta, koji su prisustvovali tokom sjednice – 275 od ukupno 329 – glasali su prošle nedelje za zakon koji kriminalizuje bilo kakve veze sa Izraelom i Izraelcima. Prekršioci mogu biti kažnjeni doživotnim zatvorom ili čak osuđeni na smrtnu kaznu. Zakon se odnosi na Iračane u zemlji i inostranstvu, kao i na strane institucije, kompanije i pojedince koji rade u Iraku.

- pročitajte još: Predsjednik Izraela u Abu Dabiju: Zajednički interesi, zajednički neprijatelji

Prema izvještajima medija, zakon je donio blok lidera šiitske milicije Muktade al Sadra. Nakon iračkih izbora prošle jeseni, Al Sadr se smatra novim moćnikom zemlje.

Kazne za kontakte Izraela u Iraku

Istoričar i stručnjak za Bliski istok Peter Vien sa Univerziteta Merilend kaže da Al Sadr novim zakonom pokušava da pojača svoj profil. Za razliku od drugih šiitskih grupa, on se ograđuje od Irana, koji ima veliki politički uticaj u Iraku. „Njegovi protivnici ga optužuju da se umjesto toga previše okrenuo sunitima i Kurdima u zemlji." A na Kurde jedan dio političkog establišmenta gleda sa posebnim podozrenjem. Ponekad se sumnja da uz pomoć Izraela žele da proguraju svoje političke težnje za nezavisnost. Sa stanovišta mnogih Iračana, ovo bi bilo ozbiljno kršenje tabua, analizira Peter Vien. „Zato Al Sadr pokušava da iskoristi novi zakon da se pozicionira kao odlučan zagovornik antiizraelskih snaga."

U principu, međutim, zakon nije iznenađenje, kaže Mihael Kifer islamolog sa Univerziteta u njemačkom Osnabriku. „On prati liniju na kojoj se Irak, a posebno šiitska parlamentarna većina, pozicionirao u odnosu na Izrael u posljednjih nekoliko godina." Međutim, prema Kiferu, Irak nije jedina zemlja sa antiizraelskim tendencijama, od kojih su neke jasno antijevrejske. Uprkos zbližavanju drugih arapskih država sa Izraelom, koje je počelo 2020. godine, ovaj fenomen je i dalje prisutan u velikim dijelovima regiona, pogotovo što samo manjina država članica Arapske lige održava zvanične odnose sa Izraelom. "No, nije više tako žestoko kao 90-ih", kaže Kifer. „Ali politika se i dalje može kreiraiti antiizraelskom retorikom."

- pročitajte još:Tko štiti novinare u zonama sukoba?

Ovo se posebno može primijetiti uvijek kad – kao što je nedavno bio slučaj sa smrću palestinske novinarke Širin Abu Akle i nemirima na Hramskoj gori – sukob na Bliskom istoku ponovo nasilno eskalira; i mnogi tradicionalni masovni mediji, kao i platforme društvenih medija u arapskom svijetu se usredsrede na žrtve na palestinskoj strani.

Antiizraelski tonovi u Tunisu

To je trenutno evidentno u Tunisu, na primjer. Tamo je jedan zvaničnik Ministarstva sporta rekao ranije ove nedelje da su preduzete mjere da se spriječi izraelska atletičarka - Hagar Koen Kalif - da učestvuje na međunarodnom triatlonskom turniru početkom juna u gradu Hamametu. Ministarstvo je saopštilo da djeluje iz posvećenosti "nacionalnim principima" i podržava "bratski" narod Palestinaca.

- pročitajte još:Tursko-izraelski odnosi na putu normalizacije

Tunisko-izraelski odnosi dodatno su se pogoršali otkako je pravnik Kais Saied preuzeo predsjedničku funkciju u Tunisu u jesen 2019. Tokom predizborne kampanje, Saied je davao izrazito antiizraelske izjave. On je takozvani Abrahamov sporazum - sporazum o normalizaciji koji su neke arapske države potpisale sa Izraelom - opisao kao "veleizdaju".

Isključenje izraelske sportistkinje dolazi u momentu priličnih unutrašnjih političkih tenzija. Saied je prošlog ljeta suspendovao parlament, a u martu naredio njegovo raspuštanje. Svojim sve autoritarnijim kursom, on je protiv sebe okrenuo dio tuniskog društva. Mihael Kifer takođe vidi motiv u tome: „U arapskom svijetu antiizraelska retorika je često dokazano sredstvo za ujedinjavanje stanovništva jedne zemlje, ili barem pokušaja da se ujedini."

Emirati nastavljaju da se približavaju

Utoliko je upečatljivije što je nekoliko drugih arapskih država, uprkos rastućem nasilju i široko rasprostranjenoj solidarnosti sa Palestincima u regionu, do sada jasno ostalo na kursu približavanja Izraelu. Od potpisivanja takozvanih Abrahamovih sporazuma sa Izraelom u septembru 2020, ovo se posebno odnosi na Ujedinjene Arapske Emirate (UAE) i Bahrein, koji naravno dijele preovlađujući zajednički interes: sve tri države su striktno protiv Irana, bore se protiv njegovog regionalnog uticaja i posebno su zabrinute za vojnu moć Teherana. Nedavno su UAE čak potpisali sporazum o slobodnoj trgovini sa Izraelom. Prema riječima izraelskog premijera Naftali Beneta, ovo je do sada najsveobuhvatniji sporazum o slobodnoj trgovini sa jednom arapskom zemljom.

Isto važi i za Maroko – zajedno sa UAE, Bahreinom i Sudanom, četvrtom arapskom zemljom koja se posljednjih godina približila Izraelu uz američko posredovanje u okviru Abrahamovog sporazuma. Približavanje je takođe bilo vrijedan dogovor za Maroko, ne samo zato što je Vašington zauzvrat prihvatio Rabatov stav o međunarodnom pravu u sukobu u Zapadnoj Sahari. Nakon što su Maroko i Izrael uspostavili diplomatske odnose u decembru 2020. godine, prošlog februara je uslijedio trgovinski sporazum. Ništa manje značajno: sa "I24NEVS", izraelska televizija je čak prvi put otvorila TV studio u Maroku.

Jasni signali iz Saudijske Arabije

Iza kulisa, odnosi Izraela sa Saudijskom Arabijom, vodećom sunitskom silom u regionu, takođe se poboljšavaju. Saudijska kraljevska porodica se još uvijek vajka da uđe u formalni sporazum o normalizaciji sa Izraelom, ali prema izvještajima, već je bilo nekoliko razgovora. Očigledan cilj je, međutim, da se izbjegne utisak da bi Saudijska Arabija, kao čuvar Svetih mjesta, smanjila solidarnost sa Palestincima približavanjem Izraelu. U stvari, zbližavanje se odavno dogodilo: od ljeta 2020. Saudijska Arabija je dala Izraelu pravo preleta na putu do UAE. Prema pisanju medija, ovo pravo bi trebalo dodatno da se proširi.

Pozadinu saudijsko-izraelskog približavanja – pored zajedničkog protivljenja Iranu – očigledno su i pregovori o dva ostrva u Crvenom moru, koja će biti prebačena sa egipatskog suvereniteta na suverenitet saudijske kraljevine. Međutim, prema izraelsko-egipatskom mirovnom sporazumu iz 1979. godine, za to je takođe potrebna saglasnost Izraela.

Početkom ove nedelje, izraelski ministar spoljnih poslova Jair Lapid potvrdio je da vjeruje da je moguć proces normalizacije sa Saudijskom Arabijom. Međutim, on je upozorio na pretjerane nade: Ovaj proces približavanja je dugotrajan i napreduje samo malim koracima. Ali ovo je takođe „potpuno u redu", rekao je on.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu