1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Antisemitizam u vrijeme ukrajinskog rata

Marsel Firstenau
13. juni 2022

Postoji li veza između ideologije Vladimira Putina i mržnje prema Jevrejima u Njemačkoj? Fondacija Amadeu Antonio ima jasno mišljenje o tome i takođe kritikuje medije u svom izvještavanju o antisemitizmu.

https://p.dw.com/p/4CSXb
Erfurt - Ein Teilnehmer beteiligt sich an der Aktion Thüringen trägt Kippa
Foto: photo2000/imago

„Ljudi su skoro navikli na poređenja Putina sa Hitlerom", kaže Nikolas Lele, koji ovu naviku smatra upitnom, čak opasnom. I ekspert za antisemitizam Fondacije Amadeu Antonio prepoznaje obrazac relativizacije nacionalsocijalizma ili čak njegovog izjednačavanja koji se stalno ponavlja. Primjeri ovoga mogu se naći u izvještaju o situaciji koji je predstavila organizacija civilnog društva u Berlinu.

Nalov u Cajtu: „Šta povezuje Hitlera i Putina"

Pod naslovom „Antisemitizam i rat u Ukrajini" pokriva se široki luk – od bavljenja jezikom, preko demonstracija „kverdenkera" (lateralnih mislilaca) do napada Rusije na susjednu zemlju. Tim autora svoje poimanje vidi kao dodatak državnim izvještajima o situaciji „kako bi se antisemitizam jasno predstavio kao problem za društvo u cjelini". Takođe se radi o „promišljanju o jevrejskim perspektivama".

O čemu razmišlja ukrajinska žrtva Holokausta koja je preživjela istrebljivački rat Adolfa Hitlera i danas nalazi zaštitu u Njemačkoj poslije agresorskog rata Vladimira Putina? Da li su to zaista „nevjerovatne paralele između nekad i sad", kako piše Špigel? A ugledni nedeljnik Cajt o tome piše pod naslovom - „Šta povezuje Putina i Hitlera". Za Fondaciju Amadeu Antonio to ide predaleko. Ona smatra da su poređenja sa Hitlerom ili lingvistička naslanjanja na nacistički istrebljivački rat „relatvistička u odnosu na Šou (hebrejska riječ za Holokaust) i samim tim antisemitska".

Aluzija: Sergej Lavorov kao Jozef Gebels

Sa stanovišta Nikolasa Lelea, ovo se još više odnosi na rusku propagandu kojom se opravdava napad na Ukrajinu, koji se opisuje kao „specijalna operacija". Predsjednik Vladimir Putin govori o „denacifikaciji", a ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov opisuje ekonomske sankcije njegovoj zemlji kao „totalni hibridni rat". To je aluzija na govor o istrajnosti, koji je Hitlerov ministar propagande Jozef Gebels održao tokom Drugog svjetskog rata u berlinskoj Palati sportova.

Žuta zvijezda koju su uveli nacisti, koju su morali da nose svi Jevreji, takođe je odigrala ulogu u kontekstu rata u Ukrajini. Stigmatizirajuća zvijezda sa natpisom „Rus" mogla se vidjeti u proputinovskom protestu, auto-koloni u Berlinu. Ranije su se ljudi sa žutom zvijezdom i natpisom „nevakcinisani" mogli vidjeti na demonstracijama protiv državne korona politike.

Coronavirus - Demonstration am Brandenburger Tor
NevakcinisanFoto: Christophe Gateau/picture alliance/dpa

"Perfidni preokret izvršilac-žrtva"

Tahera Amer, članica upravnog odbora Fondacije Amadeu Antonio, kritikuje ovo kao „perfidnu zamjenu teza počinioca i žrtve kojom se na kraju opravdava nasilje u ratu isto kao i na našim ulicama". Navodno potlačeni su ostavljali utisak da se moraju braniti od nadmoćne sile. „Nije bitno da li je to NATO, savezna vlada ili država Izrael."

U Izvještaju o stanju antisemitizma, protest na takozvanim revolucionarnim majskim demonstracijama u Berlinu je između ostalih ocijenjen kao „veličanje terora". Ovog puta na godišnjem maršu istaknut je transparent „Intifada je naša klasna borba". A na demonstracijama u znak sjećanja na napad desničarskih ekstremista u Hanauu, čuli su se povici „Od Hanaua do Gaze – jalah intifada". U izvještaju o situaciji Fondacije Amadeu Antonio stoji: „Ko god uzvikuje ove parole, odobrava i promoviše antisemitski terorizam."

Žrtva Holokausta umrla u ime "denacifikacije"

Aron Šuster tačno zna šta izazivaju mnogi vidovi antisemitizma unutar i van Njemačke, a posebno među preživjelima Holokausta. Direktor Centralnog ureda za dobrobit Jevreja u Njemačkoj doveo je oko 100 Jevreja u Njemačku nakon početka rata u Ukrajini. „Činjenica da sada baš ovdje pronalaze zaštitu mnogima je bila nezamisliva." Šuster to vidi i kao „znak nade" – zbog velike spremnosti da se u njemačkim domovima za stare pomogne ljudima, koji su protjerani iz svoje domovine.

Za Borisa Romančenka je, međutim, bilo kakva pomoć stigla prekasno. Ovaj 96-godišnjak je preživio koncentracione logore Buhenvald, Mitelbau-Dora i Bergen-Belzen tokom nacističke ere. 18. marta 2022. godine poginuo je u ruskom bombardovanju u Harkovu. On je postao žrtva „specijalne operacije” u ime navodne „denacifikacije” Ukrajine, kako je ruski predsjednik Vladimir Putin nazvao ovaj rat.

Duboki tragovi Jevreja u Srbiji i na Kosovu

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu