Američki izbori i pet ključnih pitanja
2. novembar 2020
Virus korona
Početkom ove godine niko u SAD-u nije čuo za virus korona. Skoro 11 mjeseci kasnije ova tema dominira političkom komunikacijom u Washingtonu.
“To će vjerojatno biti najvažnije pitanje na izborima 2020. godine”, kaže za DW, Laura Merrifield Wilson, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Indianapolisu.
U SAD-u je umrlo više od 220 000 ljudi. 20. oktobra je broj zaraženih slučajeva iznosio više od 8.3 miliona. Nezaposlenost u SAD-u je veća nego što je bila i u jednom trenutku tokom Velike depresije. I predsjednik Donald Trump sam je bio bolestan usljed zaraze virusom korona iako ga je to spriječilo održavanja velikih predizbornih skupova manje od dvije sedmice. Nošenje maske, jednostavna mjera koju su preporučili medicinski eksperti s ciljem usporavanja širenja virusa, pretvorila se u važno političko pitanje.
Odgovor na pitanje da li je aktualni predsjednik napravio dobar posao u vođenju države u borbi protiv pandemije ovisi od toga koga pitate.
“Ovi izbori su na mnogo načina postali referendum o posljednjih osam, devet mjeseci,” kaže dr. Ashwin Vasan, profesor na Columbia University Medical Center u New Yorku.
Konzervativci kažu da bi bez Trumpovih akcija situacija bila još gora. Liberali pak smatraju da hiljade ljudi ne bi umrlo da se Trumpova administracija ranije počela zalagati za oštrije restrikcije u svim državama i da je slušala eksperte za javno zdravstvo.
Zdravstvena zaštita
Drugo kritično pitanje je zdravstvena zaštita što je postalo jasno na saslušanju Amy Coney Barrett koju je Trump izabrao na mjesto u Vrhovnom sudu upražnjeno nakon smrti Ruth Bader Ginsburg. Vrhovni sud SAD-a će nedugo nakon izbora razmatrati slučaj o tome treba li ukinuti ACA-a - Zakon o zdravstvenoj zaštiti (poznatiji kao “Obamacare”). Riječ je o nečemu što Trump pokušava uraditi cijelo vrijeme od kako je na funkciji. Coney Barrett je u prošlosti kritički govorila o ACA-i.
Pitanje da li su ljudi sretni sa zdravstvenim osiguranjem koje imaju – ili nemaju – na osnovu ACA i da li žele zadržati Obamacare će vjerojatno igrati veliku ulogu na dan izbora.
Korona kriza je također od zdravstvene zaštite napravila ključno pitanje za glasače. “Nalazimo se u sred pandemije u kojoj nedostatak zdravstvene zaštite kod ljudi vodi do poteškoća u dobijanju skrbi, ali također i do ogromnih zdravstvenih troškova i računa nakon što se oporave od COVID-a, neovisno od svih dugoročnih posljedica COVID-a, o kojima svi još uvijek puno učimo”, kaže Vasan.
Ekonomija
“Ekonomija je imperativ za američke glasače, pogotovo ako joj ne ide dobro”, kaže Wilson.
A stanje nije dobro. Prije izbijanja pandemije, Trump je imao trogodišnji rekord zdrave ekonomije na koji se mogao osvrtati. No s početkom lockdown-a u martu, male tvrtke su morale prestati sa radom širom zemlje i sredinom aprila ove godine više od 23 miliona Amerikanaca je ostalo bez posla. To je, prema podacima Zavoda za statistiku rada, postotak nezaposlenih od 14,7 posto u odnosu na 3,5 % koji je bio samo dva mjeseca prije.
To je loša vijest za predsjednika Trumpa koji je kontinuirano naglašavao jačinu američke ekonomije tokom prve tri godine svog mandata. Sa tako mnogo Amerikanaca koji nastoje da prežive i bore se za svoje domove on pokušava ubijediti glasače da je on najbolji čovjek da vrati ekonomiju na pravi kolosijek u krizi koja je bila neočekivana i koja će zasigurno utjecati na ekonomiju neovisno od svakog predsjednika.
Za demokratskog kandidata Joe Bidena je lakše. On okrivljuje Trumpa za pogrešno vođenje ekonomije tokom pandemije i obećava da će s njegovim planom pod nazivom “Build Back Better” radnička i srednja klasa Amerike proći puno bolje nego što bi u slučaju da Donald Trump bude predsjednik i u naredne četiri godine.
U situaciji poput aktualne, "obično je teže za sadašnjeg (predsjednika), jer je to osoba koja je na vlasti, osoba koja rukovodi politikom, koja je odgovorna", kaže Wilson.
Rasne tenzije
Ubistvo Georgea Floyda, koje je počinila policija u Mineapolisu u maju, dovelo je do oživljavanja pokreta Black Lives Matter (BLM) širom zemlje. Rasne tenzije su dio istorije SAD-a od kako su na obale Nove Engleske stigli prvi robovi, ali ovo ljeto, kako kaže Wilson, je bilo svakako povijesni trenutak.
Amerikanci crne i bijele boje kože ne protestiraju samo protiv ciljanog policijskog nasilja, već i protiv onoga što oni smatraju sistematskim rasizmom u SAD-u i pozivaju na veliku policijsku reformu, a neki čak pozivaju na smanjenje finansijskih sredstava za policiju.
Kritike na račun pokreta, većina njih od strane konzervativaca, su fokusirane na nasilje u nekim gradovima koje se može vidjeti tokom protesta. Tako je predsjednik Trump, koji je slogan “Blakc Lives Matter” nazvao “simbolom mržnje”, obećao da će vratiti red i zakon na ulice.
Iako je ovo zastrašujuće za pristalice pokreta “Black Lives Matter” dobija podršku u Trumpovoj bazi, kaže Wilson.
“On svojim porukama pokušava mobilizirati svoje vlastite glasače, glasače unutar Republikanske stranke i možda neke od neopredijeljenih koji se naginju desno”, kaže Wilson. “Teme, obećanja i politika – sve što predsjednik Trump radi cilja na njegove konzervativne pristaše,”, kaže Wilson.
Demokrate kritiziraju da Trump raspiruje napetosti umjesto da radi ono što oni smatraju da bi predsjednik trebao: zbližavati ljude u zemlji.
Abortus
“Pobačaj je presudan u predsjedničkoj utrci 2020,” kaže Wilson.
To je tema koja je najvažnija za najveći dio Trumpove baze: protestante bijele boje kože. Iako ova grupa čini oko 15 posto američke populacije oni izlaze na birališta u najvećem broju i činili su više od četvrtine svih glasača 2016. godine, prema podacima National Election Pool. Brojni od tih protestanata primjerice zastupaju dijametralno drugačija stajališta od Trumpovih više brakova i razvoda.
No na Instagramu u grupi protiv abortusa “Studenti za život” piše: “Mrzim Trumpa? Više mrzimo pobačaj.” Na Trumpa gledaju kao na definitivni izbor protiv pobačaja – on je bio prvi predsjednik koji je prisustvovao protestima protiv pobačaja pod nazivom “March for life”.
Za Amerikance na suprotnom kraju spektra to je još jedan razlog da ne glasaju za njega. Abortus je dakle važno pitanje i za grupe demokratskih birača, kaže Wilson.