Aktivisti nastavljaju borbu u ime Georgea Floyda

Devet minuta i 29 sekundi šokiralo je svijet prije tri godine. Video koji je mobitelom snimio prolaznik u Minneapolisu postao je dokument užasa. Prikazuje bijelog policajca Dereka Chauvina kako koljenom pritiska vrat Georgea Floyda više od devet minuta dok ga ovaj moli da mu dopusti disati i zove svoju majku u pomoć. Chauvinovi kolege Alexander Kueng, Tou Thao i Thomas Lane promatrali su sve bez reakcije.

Prema obdukciji, Floyd je tada izgubio svijest - i umro. Uslijedile su demonstracija protiv rasizma i policijskog nasilja i daleko izvan Sjedinjenih Država. U mnogim američkim gradovima bilo je izvanredno stanje u danima i sedmicama nakon 25. maja 2020. Ljutnja zbog desetljeća maltretiranja od strane policajaca bijele boje kože, frustracija zbog često osuđivanog strukturalnog rasizma u uniformama pretvorili su se u nasilne nerede, paljenje barikada i pustošenje gradskih centara.

Chauvin i kolege osuđeni

Joe Biden, koji je godinu dana kasnije naslijedio tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa, obećao je pravdu, temeljitu reformu policije, pa čak i kraj rasizma ako on useli u Bijelu kuću. 

Dvije godine kasnije neke stvari su se dogodile. Chauvin je osuđen na više od 40 godina zatvora u dva odvojena suđenja za ubojstvo i kršenje Floydovih ustavnih prava. Tu kaznu već služi. Njegovi kolege također su proglašeni krivima za kršenje Floydovih ustavnih građanskih prava i služe nekoliko godina zatvora. Daljnji postupci su još u toku.

To je barem djelić pravde. Presuda vjerojatno ne bi bila tako jasna, slažu se mnogi stručnjaci, da nije postojao ovaj video kao dokaz. Do danas se policajci bijele boje kože često izvuku za svoja nehumana djela jer se njima vjeruje, a ne žrtvama crne boje kože ili njihovoj rodbini.

Birokratske borbe za vlast

Novinar Robert Samuels prije nekoliko dana dobio je Pulitzerovu nagradu za knjigu "Njegovo ime je George Floyd". U intervjuu objašnjava da je Joe Biden, čak i kao predsjednik, opetovano obećao da će provesti velike policijske reforme. Ali Samuels kaže da se ništa nije dogodilo.

"U Washingtonu stvari nikad nisu tako jednostavne", rekao je Samuels za DW. "Iako u ovoj zemlji postoji velika solidarnost da se okonča strukturni rasizam i spriječi da se ovako nešto ikada više dogodi, reforma je zaglavila u birokratskim borbama za moć", kaže on. 

To, kako kaže, nisu promijenili ni bezbrojni ljudi koji su izašli na ulice. "Vjerovali su da je nakon tako užasnog ubojstva mogla doći prilika da se svijet promijeni", kaže Samuels. Sada su, prema njegovim riječima, suočeni s tužnom stvarnošću u Americi: "Čim se pojavi strateški rasizam, ljudi se osjećaju optuženima, razotkrivenima i zapravo ne žele razgovarati o tome."

Boja vaše kože još uvijek određuje hoćete li morati računati s time da će vas policija uhititi, ako ne i ustrijeliti, kaže Robert Samuels. I još više: "Vidimo da se povijest ponavlja." Rasprave o glasačkim pravima za koje se smatralo da su prevladane ponovno će se pojaviti: "Postoje zakoni i nacrti zakona koji crncima otežavaju glasovanje u ovoj zemlji. Stvarno nije jasno kako će se stvari odvijati od sada."

Postoje promjene

Je li borba Georgea Floyda za pravdu na kraju bila uzaludna? Jedna za koju je borba protiv strukturalnog rasizma i diskriminacije visoko na dnevnom redu je Zaynab Mohamed. Početkom 2023. godine tada 25-godišnjkinja je ušla u Senat države Minnesote – kao prva zastupnica somalskih korijena. Kao senatorica, nadzire područje koje pokriva gradove Minneapolis i Saint Paul. 

Ona smatra da se puno toga promijenilo nabolje od smrti Georgea Floyda: "Amerikanci crne boje kože u našoj državi, ali i u ostatku zemlje, postali su puno oprezniji", kaže Mohamad za DW. "Također smo uspjeli promijeniti neke zakone na bolje, na primjer uspjeli smo spriječiti neonacističke skupine da se infiltriraju u naše policijske vlasti", kaže ona.

Ona također sudsku praksu u slučaju Georgea Floyda smatra primjerenom: "Dobro je da je Derek Chauvin osuđen i da je iza rešetaka", kaže senatorica.

Ali stvarna pravda za nju je daleko od ostvarenja: ona će postojati samo "kada donesemo sustavne promjene u svim resorima i politici u cjelini. Tek kada budemo mogli razumjeti zašto ti ljudi čine zločine i ako ih možemo pozvati na odgovornost. To je prava promjena koju trebamo."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu