1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Afganistan u Njemačku vraća deportovane prestupnike

Kay-Alexander Scholz
12. januar 2019

Prisilni povratak u domovinu osoba kojima je odbijen zahtjev za azil nije jednostavan. Iako sve izgleda regulisano zakon predviđa izuzetke kod prisilnog povratka, kao u slučaju kriminalca Mortaza D.

https://p.dw.com/p/3BNFG
Foto: picture-alliance/dpa/S. Babbar

„Afganistan nam vraća nazad kriminalce". Ovakve i slične poruke se često mogu pročitati na Twitteru. Otkako je list „Bild" pisao o slučaju Mortaza D. iz Afganistan uzbuđenje je veliko.

23.-godišnji Afganistanac, koji u svojim dosijeima ima 23 kaznena djela, piše list, prisilno je vraćen u Afganistan kao osoba kojoj je odbijen zahtjev za azil. Zahtjev za azil u Njemačkoj je podnio 2010. godine. Iste godine je zahtjev odbijen. Nakon toga je u Njemačkoj imao Duldung (izuzeće od prisilnog vraćanja) . Prije nekoliko dana je Mortaza D. zajedno sa još 35 osoba prisilno vraćen u Afganistan. Međutim, vlasti u Kabulu mu nisu pružile dobrodošlicu. Morao se vratiti u Njemačku.

Afganistanske vlasti: on je mentalno bolestan

Prema rezultatima istraživanja Deutsche Wellea za vraćanje u Njemačku postoje interesantni razlozi. „On je bio mentalno bolestan",  izjavio je za DW Murtaza Rasuli iz afganistanskog Ministarstva za izbjeglice. Mortaza D. je u Njemačku vraćen na osnovu dogovora između Njemačke i Afganistana.

Glasnogovornik njemačkog Ministarstva unutrašnjih poslova je potvrdio da postoji određeni sporazum između ove dvije zemlje. Sporazum se odnosi na teško oboljele osobe koje u Afganistanu neće imati adekvatnu medicinsku njegu. Ili na osobe za koje ljekari misle da njegov prisilni povratak neće biti izvodiv. Tada su izuzeci mogući. Glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova u Berlinu je na pitanje novinske agencije dpa rekao da postoji sumnja u državljanstvo koje ima ovaj mladić.

Priprema drugog pokušaja prisilnog povratka

Aktivisti Amnesty Internationala pred Evropskim parlamentom u Briselu demonstriraju protiv orisilnog povratka u Afganistan osoba koje nisu dobile azil.
Aktivisti Amnesty Internationala pred Evropskim parlamentom u Briselu demonstriraju protiv orisilnog povratka u Afganistan osoba koje nisu dobile azil.Foto: Amnesty International

Prisilni povratak Afganistanaca u Afghanistan pokušava se realizovati u decembru 2016. godine. Prethodno Ministarstvo vanjskih poslova nije dalo zeleno svjetlo zbog nesigurne situacije u zemlju zahvaćenoj građanskim ratom. U saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova se navodi da se jedan takav slučaj dogodio u januaru 2017. godine.

U ovom slučaju se u Njemačkoj priprema drugi pokušaj prisilnog povratka. Njemačko Ministarstvo unutrašnjih poslova, određene nadležne službe njemačkih saveznih zemalja i afganistanske vlasti trenutno vode razgovore kako bi se otklonule moguće sumnje.

U Ministarstvu unutrašnjih poslova navode da nema posebnog vremenskog pritiska kada je riječ o Mortazu D. Naime, on će u Njemačkoj nastaviti izdržavati zatvorsku kaznu.

O povratku prisilno vraćenih izbjeglica se mora pregovarati

Aktuelni slučaj ponovo naglašava veoma teško političko polje djelovanja. Čak iako političari stalno zahtijevaju brz prisilni povratak, sprovedba povratka u djelo je izrazito komplikovana.

Prvo zemlja porijekla dotične osobe mora biti spremna da ponovo prihvati tražioce azila. Zbog toga je Njemačka vlada u proteklih nekoliko godina postigla dogovor sa više zemalja o prihvatu prisilno vraćenih izbjeglica. Često problem predstavlja utvrđivanje identiteta tih osoba.

Mnogo prepreka na njemačkoj strani

Assad Akbari je u septembru 2018. godine prisilno iz Njemačke vraćen u Afganistan
Assad Akbari je u septembru 2018. godine prisilno iz Njemačke vraćen u AfganistanFoto: picture-alliance/dpa/Q. Noori

Na drugoj strani, u Njemačkoj su za prisilni povratak osoba, kojim je odbijen zahtjev za azil, nadležne savezne zemlje. Jedan od primjera je Donja Saksonija. Prema navodima medija je samo 1.250, od ukupno 5.375 osoba kojima je odbijen zahtjev za azil,  napustilo zemlju. Jedan od razloga je što često nisu na vrijeme izdata privremena lična dokumenta. U drugim slučajevima sprovedbu sudske odluke otežava nedolazak na aerodrom u dogovoreno vrijeme ili upozorenje da tražilac azila nije sposoban za let.

Zbog toga se njemačke vlasti opredjeljuju za dobrovoljno napuštanje zemlje uz davanje finansijskog stimulansa. U Donjoj Saskoj su se za dobrovoljno napuštanje Njemačke odlučile 2.263 osobe. 

U Njemačkoj je trenutno 250.000 osoba obavezno da se vrati u zemlju porijekla. Njemačku pod hitno treba napustiti 60.000 ljudi. Ostali imaju izuzeće od prisilnog povratka (Duldung -"trpljenje"). Riječ je recimo o osobama koje dolaze iz Sirije koje Njemačka ne može prisilno vratiti zbog sigurnosne situacije u zemlji. Inače, godišnje se iz Njemačke u zemlje porijekla prisilno vrati oko 25.000 ljudi.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android