Abas želi priznanje EU

Dok je zamjenik američkog predsjednika Mike Pence prilikom posjete Tel Avivu najavio premještanje američke ambasade u Jeruzalem već u 2019. godini, iz Brisela je stiglo protivljenje. "Europljani i dalje podržavaju formiranje neovisne palestinske države sa Istočnim Jeruzalemom kao glavnim gradom", izjavila je šefica europske diplomatije Federica Mogherini na sastanku sa predsjednikom Mahmudom Abasom. No tim ponavljanjem poznatih stavova konflikt ne može biti riješen.

Abas želi ponovo pregovarati

Palestinski predsjednik se oporavio od svog ispada bijesa u Ramali prije sedam dana, kada je Sporazum iz Osla sa planom za mirovne razgovore proglasio mrtvim i time zaprijetio da će okončati palestinsku samoupravu. U Briselu se vratio formuli po kojoj se desetljećima u životu održava rješenje o formiranju dvije države i pregovarački proces.

Abas je dakle obećao dodatno strpljenje. On naravno želi jaču ulogu EU kao posrednika u pregovorima. "EU je naš najvažniji međunarodni partner (...) i trebala bi igrati političku ulogu", rekao je Abas. Od kako je predsjednik Trump najavio premještanje američke ambasade u Jeruzalem, Palestinci odbijaju ulogu SAD kao glavnog pregovarača. 

Osim toga Abas zahtijeva od Europljana da odu korak dalje i priznaju palestinsku državu: "Ne postoji proturječnost između priznanja i ponovnog uspostavljanja pregovora. (...) i to bi ohrabrilo palestinski narod", rekao je on. 

U konačnici riječ je o novcu: Nakon što je Trump najavio da će smanjiti američku pomoć za UNRWA (Agencija UN-a za palestinske izbjeglice) za 60 miliona američkih dolara, pojavila se rupa u budžetu. Taj problem bi trebao biti riješen naredne sedmice na donatorskoj konferenciji koja se održava u Briselu. "Ako se Palestinci prepuste samima sebi, to će ih otjerati u ruke ekstremista i terorista", rekao je Abas. 

EU nije impresionirana Trumpovom odlukom

Federica Mogherini koristi oštre riječi kada je u pitanju Trumpova odluka o Jeruzalemu: "Ovdje nije riječ o šamaru protiv Europljana. Naša pozicija je odavno nepromijenjena i ona je također potvrđena Sporazumom iz Osla i zaključcima Vijeća sigurnosti UN-a." Jeruzalem mora, kako je rekla Mogherini, postati glavni grad obje strane u okviru sporazuma o formiranju dvije države i to je nedvojbeno.  

No vodeću ulogu Europljana šefica europske diplomatije odbija upućujući pri tome na postojanje (pregovaračkog) kvarteta za Bliski istok. Jedini put je, kaže Mogherini, multilateralno rješenje. Ona uzvraća udarac Washingtonu: "Ono što je za nas uvijek bilo jasno je to da ne može biti povjerljivih razgovora samo sa SAD-om", izjavila je Mogherini. Time je ona već unaprijed odbila najavljenu jednostranu inicijativu SAD-a.

I kada je riječ o financiranju UNRWA Mogherini prstom pokazuje prema američkoj vladi: "Europljani su svakako najveći donatori. SAD bi morale ispuniti svoje obaveze, inače će nastati nestabilnost u regionu".

Neslaganje o daljem kursu?

Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Drian želi napraviti praktični korak naprijed i pregovorima Palestinaca sa EU o pridruživanju želi - tako reći-  pripremiti njihovo priznavanje. No čini se da su u EU o tome nejedinstveni. Šest istočnoeuropskih država je bilo suzdržano prilikom glasanja u UN-u o pitanju Jeruzalema i na jednostrane postupke EU gleda sa skepsom. Francuzi i Šveđani s druge strane slove kao najjači podržavatelji Palestinaca. Vlada u Stokholmu je jedina članica EU koja je već priznala državu Palestinu. Berlin s druge strane tradicionalno sprječava da dođe do kontroverzi sa Izraelom. Sve to skupa nudi malo prostora za zajedničku inicijativu.  

Trump napravio haos

"Trump je napravio ogromnu štetu", izjavio je Pierre Vimont sa Carnegie-Europe o aktualnoj situaciji. No ako želimo pomoći Abazu onda ga moramo odvratiti od toga da napusti dogovoreni put mirovnih pregovora  jer bi to onda bila slijepa ulica, upozorava Vimont.  

Podjele unutar EU Vimont ovdje ne smatra previše ozbiljnim: "Neki istočni Europljani se ne žele otvoreno postaviti protiv pozicije SAD-a", kaže on. No u principu, kako ističe, ne postoji prava distanca. Palestinci s druge strane, kaže on, trebaju smjenu generacija: "Abas nije pripremio svoje nasljednike, moraju biti održani izbori", kaže Vimont.  

Njegov recept u cilju sprječavanja potpune propasti mirovnog procesa glasi: Dati vremena, tražiti nove ideje i oživjeti pregovore. I on vjeruje da bi SAD pri tome i dalje morale igrati važnu ulogu, te da Europljani sami ne mogu preuzeti ulogu pregovarača. No on također ne očekuje da predsjednik Macron pohita naprijed i priznanjem Palestine promijeni političku ravnotežu.

Na najavljenu inicijativu SAD-a Pierre Vimont gleda ipak izrazito skeptično: Ona se doduše bazira na rješenju o formiranju dvije države, ali na totalno smanjenom teritoriju za Palestince i priznanju postojećih jevrejskih naselja. Jedna takva tvorevina bi teško bila održiva i jedan takav postupak ne bi donio uspjeh, smatra Vimont.