Izdaci za odbranu članica NATO-a znatno porasli

Njemačka je NATO-u za tekuću godinu prijavila odbrambene izdatke od 90,6 milijardi eura,čime je jasno dostigla cilj Sjeveroatlanskog saveza od dva posto. Prema podacima NATO-a, ova rekordna suma predstavlja udio od 2,12 posto u prognoziranom njemačkom ukupnom bruto domaćem proizvodu (BDP). Ta stopa je sada viša nego što se očekivalo na početku godine.

23 države će dostići cilj

Savezna vlada se, s obzirom na ruski napad na Ukrajinu, odlučila da ove godine po prvi put dostigne cilj NATO-a iz 2014. koji se odnosi na izdatke za odbranu. Ovaj cilj predviđa da države članice godišnje izdvajaju najmanje dva posto svog BDP-a za odbranu. Prema novim brojkama, ove godine će 23 države članice najvjerovatnije dostići ili čak premašiti ovaj cilj. U 2014. samo su SAD, Velika Britanija i Grčka ispunjavale cilj. Prema podacima NATO-a, prošle godine su jedanaest članica izdvajale dva posto ili više svog BDP-a za odbranu.

Poljska na vrhu - Španija, Slovenija i Luksemburg na dnu

Trenutni lider po izdvajanju sredstava za odbranu je Poljska sa odbrambenim izdacima od 4,12 posto BDP-a, te Estonija sa 3,43 posto. Obje zemlje su ispred SAD-a, koji bi 2024. prema posljednjim procjenama, trebale dostići procentualnu vrijednost od 3,38 posto. Na dnu liste su zemlje poput Španije, Slovenije i Luksemburga, koje su trenutno ispod 1,3 posto. Također će Belgija (1,30 posto), Kanada (1,37 posto), Italija (1,49 posto) i Portugal (1,55 posto) značajno zaostajati za ciljem NATO-a. Ukupno, trenutne procjene predviđaju da će 32 države, članice NATO ove godine potrošiti oko 1,5 biliona američkih dolara (oko 1,4 biliona eura) na odbranu. Kada se uzmu u obzir inflacija i fluktuacije deviznih kurseva, ovo predstavlja porast od 10,9 posto u poređenju s prethodnom godinom. Pri tome, samo evropski saveznici i Kanada bilježe rast od 17,9 posto.

Pohvale za „najveći rast izdvajanja za odbranu posljednjih decenija"

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, koji se trenutno nalazi u Vašingtonu (Washingtonu) kako bi pripremio NATO samit, pohvalio je ovakav razvoj situacije na sastanku sa američkim predsjednikom Joeom Bidenom kao "najveći rast posljednjih decenija". Brojke pokazuju da sada i evropski saveznici i Kanada preuzimaju svoj dio odgovornosti za zaštitu svih članica NATO saveza. Biden je govorio o "rekordnim brojkama" saveznika, koji sada dostižu cilj za odbrambene izdatke. Njegov mogući izazivač na predstojećim predsjedničkim izborima, bivši američki predsjednik Donald Trump, je tokom svog mandata neprestano insistirao na većim odbrambenim budžetima saveznika.

Saveznici značajno povećavaju izdatke za odbranu kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu. Cilj je kroz značajno jačanje odvraćanja i odbranu jasno pokazati šefu Kremlja Vladimiru Putinu da napad na bilo koju evropsku državu u sastavu NATO-a nema nikakve šanse za uspjeh. Na samitu u Vašingtonu od 9. do 11. jula, saveznici će se obavezati da dodatno pojačaju finansijsku podršku Ukrajini, rekao je Stoltenberg.

Stoltenberg brani Trumpa

U februaru, Trump je na predizbornom skupu rekao da ne bi pomogao NATO partnerima u slučaju ruskog napada, ako oni ne izdvajaju dovoljno za svoju odbranu. Umjesto toga, ohrabrio bi Rusiju da "radi šta god želi" s njima. U intervjuu za "Welt" i američke medije, Stoltenberg je branio Trumpa od optužbi da dovodi u pitanje vojni savez. "Donald Trump nije prvenstveno kritizirao NATO. Njegova kritika bila je usmjerena na članice Zapadne vojne alijanse, koje ne ulažu dovoljno u NATO," rekao je Stoltenberg.

ARD/jr

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu