2023. godina žestokih napada na državu BiH

U Bosni i Hercegovini (BiH) se još od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma govori o „novom ratu“, jer je zemlja u stalnoj političkoj krizi promjenjivog intenziteta.  Ta kriza povremeno poprima dramatične razmjere,  a 2023. godina obilovala je upravo takvim političkim nesuglasicama, blokadama i najavama drastičnih mjera.  

Krajem 2023. godine  predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik  ponovo govori o otcjepljenju RS-a, ali ovoga puta nakon  suspendiranja odluka Ustavnog suda BiH  i Ureda visokog predstavnika. Dodik prijeti da će, ako Ured visokog predstavnika nametne Zakon o državnoj imovini, istog časa RS donijeti odluku o nezavisnosti. Reakcije su očekivane. „Učini li to, Dodik će odmah biti uhapšen“, poručuje ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH Ramo Isak.   

Historija se ponavlja... 

Osude Dodikove retorike podjela i secesionizma stižu i iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), čiji čelnici poručuju da „neće mirno gledati secesiju“ i da RS postoji samo unutar države BiH. No, američki zvaničnici već više od deceniju šalju slične poruke Miloradu Dodiku, pa osnivač i vlasnik portala Politički.ba Sead Numanović poziva na oprez. 

„Historija se ponavlja. Bivši predsjednik Evropske komisije Jacques Delors je 1991. godine došao u Jugoslaviju s vrećom para i ponudom da Jugoslavija odmah uđe u tadašnju Evropsku zajednicu, ali su evropski lideri imali drugi plan. Posljednji ambasador SAD-a u Jugoslaviji Warren Zimmermann kategorički je izjavljivao da se Jugoslavija neće i ne smije raspasti, ali su njegovi šefovi u Vašingtonu imali drugačije informacije, ali i aktivnosti“, kaže Numanović za DW. Slične poruke, ali u vezi sa BiH, danas ponavlja ambasador SAD-a u Sarajevu Michael Murphy „oštro“ osuđujući Dodikovu retoriku.  

Bošnjački zvaničnici podsjećaju da „nemaju rezervnu domovinu“ i da „neće mirno posmatrati razgradnju BiH“. Na Dodikove prijetnje secesijom RS-a, odgovara jedan od čelnika Naroda i pravde (NiP) Denis Zvizdić. „Pozivam na hitno raspoređivanje EUFOR ili NATO vojnika na područje Brčko distrikta BiH, kao najefikasniji odgovor na Dodikove ratne ideje o secesiji bh. entiteta RS“, piše Zvizdić na Platformi X. 

Evropski put BiH 

BiH bi lakše prebrodila svoje krize da je, kako tvrde analitičari, otišla dalje na evropskom putu. Krajem 2023. godine Evropska komisija je procijenila da ipak nije učinjen dovoljan napredak, iako je vlast u BiH nakon oktobarskih općih izbora 2022. godine formirana u „rekordnom roku“. Usvojeno je i nekoliko evropskih zakona iz 14. prioriteta Evropske komisije, ali partneri iz Brisela od BiH traže ispunjavanje i preostalih uslova. 

Ispostavilo se da usvajanje evropskih zakona u uslovima žestokih napada na opstojnost BiH i njenih institucija nije jednostavan posao. Secesionisti iz RS-a, predvođeni entitetskim predsjednikom Miloradom Dodikom, su u 2023. godini krenuli u žestok napad na ključnu državnu instituciju – Ustavni sud BiH.  

Dodik i njegov SNSD (Savez nezavisnih socijaldemokrata) suspendirali su odluke Ustavnog Suda BiH koje se više ne provode na teriotoriji tog entiteta, što je entitetskim vlastima, uz „mlake“ reakcije međunarodne zajednice (EU, SAD itd.), omogućilo da suspendiraju i odluke OHR-a (Office of the High representative – Ured visokog predstavnika) na teritoriji RS-a. 

Njemački diplomata Christian Schmidt tako je, kako pišu neki mediji u BiH, ostao visoki predstavnik samo u jednom dijelu BiH – Federaciji BiH, gdje je, prema mišljenju kritičara, Dodikovom partneru Draganu Čoviću (lider Hrvatske demokratske zajednice BiH – HDZ) omogućio privilegovan položaj u federalnim institucijama vlasti.  

Schmidtove intervencije – samo u Federaciji BiH 

Schmidtova „privremena intervencija“ pri izboru vlade entiteta Federacija BiH (FBiH) izbacila je najuticajniju bošnjačku stranku SDA (Stranke demokratske akcije) iz procesa formiranja vlasti, pa se obistinila Dodikova tvrdnja da će „SNSD i HDZ BiH birati sa kojim će Bošnjacima fomirati vlast na nivou države“. Građanski protesti ispred OHR-a nisu uticali na Schmidtove odluke.  

SDA je tako izgubila uporište u institucijama vlasti na državnom, a znatnim dijelom i na nivou entiteta Federacija BiH, a umjesto stranke Bakira Izetbegovića, partner Čovićevom HDZ-u i Dodikovom SNSD-u postala je „Trojka“ – koalicija  građanski orijentiranih političkih partija: Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, Naše stranke (NS) i Naroda i pravde (NiP). 

Kako labava koalicija (Trojka-SNSD-HDZ) na državnom nivou nije usvojila dovoljan broj „evropskih zakona“ da bi otvorila pregovore sa EU o članstvu, Christian Schmidt je ponovo zaprijetio bonskim ovlastima. Ukoliko do isteka 2023. godine Parlament BiH ne usvoji „tehničke izmjene“ Izbornog zakona, učinit će to on - šef OHR-a.  

No, nametanju OHR-ovih izmjena Izbornog zakona protive se i HDZ i SNSD. SNSD uopće ne priznaje Schmidta za visokog predstavnika. Šefu OHR-a se prijetilo da će biti uhapšen i deportovan iz RS-a ukoliko dođe u taj entitet a HDZ ne prihvata izmjene Izbornog zakona ako one nisu u funkciji uspostave „legitimnog“ predstavljanja. 

„Granica postoji“, ali gdje? 

Usred „političkog haosa“ u BiH, pred Sud BiH izvedeni su visoki politički zvaničnici.  Predsjednik RS-a Milorad Dodik sjeo je na optuženičku klupu „zbog nepoštivanja odluka OHR-a“.   Dodik je, naime, kao predsjednik RS-a potpisao ukaz kojim se poništavaju odluke OHR-a na teritoriji RS-a. Pred istim Sudom, bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić nepravosnažno je osuđen na zatvorsku kaznu zbog učešća u aferi „respiratori“. 

Vlasti u Sarajevu nisu dozvolile okupljanje Dodikovih pristalica pred Sudom BiH, pa je SNSD organizirao  skupove na međuentitetskim administrativnim linijama pod motom „Granica postoji!“. Iako su skupovima bili blokirani međuentitetski prelazi, EUFOR i „međunarodna zajednica“ nisu reagirali na kršenje osnovnih odredbi Daytonskog sporazuma o slobodi kretanja unutar BiH.  

A kada su uhapšeni predsjednik Suda BiH Ranko Debevec i bivši šef Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osman Mehmedagić Osmica, pravosudna javnost u BiH ocijenila je da je sada „sve moguće“. Ugledni advokat Josip Muselimović upozorio je da slučaj ima elemente „pravosudnog“ pa i „državnog udara“ i da BiH prijeti „potpuno bezvlašće“. 

Debevecu i Mehmedagiću na teret se stavlja „prisluškivanje“ sudija i uposlenika Tužiteljstva BiH 2020. godine. Mehmedagić je ranije stavljen na „crnu listu“ SAD-a. Komentirajući ove događaje za DW, politička analitičarka iz Banjaluke Tanja Topić je rekla kako se u BiH pokreće „lov na vještice“ tek nakon što neki ljudi izgube političku moć i zaštitu, dok drugi, za koje se „javno šuška“ da su u žiži kriminala, ostaju „zaštićeni i ugledni zvaničnici“. 

Agonija Javnog RTV servisa 

I dok je pažnja međunarodne zajednice usmjerena ka krizama koje potresaju globalnu scenu kao što su rat u Ukrajini i suna Bliskom istoku –  vlasti RS-a donose nekoliko spornih zakona,  među kojima i  onaj o imunitetu,  kako bi se entitetski čelnici zaštitili od pravosudne odgovornosti. Ranije je donesen i  zakon o kriminalizaciji klevete , što se u javnosti, ali i mlakim osudama međunarodne zajednice tumačilo kao „udar na slobodu medija i javne riječi“. 

Krajem 2023. godine, čelnici Javnog RTV servisa, BHRT, objavili su da bi moglo doći do prekida programa, jer entitetski javni emiteri (Radio-televizije RS-a i Federalna RTV), prema riječima direktora BHRT-a Belmina Karamehmedovića, ne izmiruju finansijske obaveze prema BHRT-u „što je ugrozilo opstanak Javnog RTV servisa BiH“.  

A stabilan i funkcionalan Javni RTV servis BiH jedan je od uslova koje BiH mora ispuniti na evropskom putu, ukoliko u martu 2024. godine želi dobiti preporuku za otvaranje pristupnih pregovora.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu