1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Izbjeglice u Švedskoj dižu svoj glas

Nancy Isenson
16. april 2020

Uz slogan "I am 2015", bivše izbjeglice, kojima je Švedska novi dom, podijelile su svoja iskustva o tome kako su postali dio društva. Žele da svi uvide da su oni korisni članovi društva i uredne poreske platiše.

https://p.dw.com/p/3as2m
Atoosa Farahmand Social Media Kampagne "Jag är 2015"
Foto: Privat

Nabila i njena porodica pobjegli su od rata u Siriji 2015. godine. Ona je sada vozač autobusa u Ronnebyju, gradu na jugu Švedske. Duaa je takođe pobjegla iz Sirije tokom 2015. Sada je farmaceut u Arlovu.
Mohammed je pobjegao 2014. Sada je medicinski radnik, asistent i prevodilac u Kristianstadu.

Haya je pobjegla 2014. godine. Studira arhitekturu u Stockholmu. Ghassan je pobjegao 2014. godine. Radi na aerodromu Jonkoping. Njegova supruga je učiteljica, baš kao što je bila i u Siriji. Njihov sin studira kako bi postao doktor, a njihove dvije kćerke idu u školu. Svi su naučili švedski.

Atoosa Farahmand je također bila izbjeglica koja je stigla u ovu zemlju u izbjegličkom talasu 2015. godine. U vrijeme kada su milioni ljudi tražili zaštitu u Evropi, švedske vlasti su obrađivale i njen zahtjev za azil. Uspjela je dobiti posao i prije nego što je godinu dana kasnije dobila dozvolu boravka.

Screenshot der Facebook Kampagne "Jag är 2015" (ich bin 2015) - Nabila
Nabila je pobjegla od rata u Siriji i našla utočište u Švedskoj - sada vozi autobus i uredno plaća porezFoto: Facebook/Nabila

Početkom marta, kada je liberalno-konzervativna Umjerena stranka objavila na Facebooku fotografiju svog vođe Ulfa Kristerssona, kako u lovačkom odijelu poručuje: "Ojačaj granicu. Izbjeglička kriza iz 2015. nikada se više ne smije ponoviti", Atoosa Farahmand se jako naljutila. „Pomislila sam:„Kako on to predstavlja 2015. godinu?  I poručuje ljudima da se 2015. godina ne bi trebala ponoviti u Švedskoj."

Odmah je ušla na Facebook i objavila svoju fotografiju u istoj pozi kao Kristersson, prekriženih ruku, gledajući ravno u kameru a iznad slike napisala: "Jag är 2015!" – "Ja sam 2015!” I izravno se obratila ovom švedskom političaru, ispričavši mu vlastitu priču: kako plaća porez, poštuje zakon, tečno govori švedski. "Moramo povećati svijest o tome kako izbjeglice mogu biti pozitivne za zemlju", napisala je na švedskom. "I naš glas se mora čuti kada svi ti političari govore o nama iza naših leđa. Svi smo mi ljudi, pa i oni koji su se zaglavili na granici između Turske i Grčke. I oni su poput Vas i mene!”

"Kažete da se 2015. godina nikada više ne bi trebala ponoviti", nastavila je Atoosa, obraćajući se švedskom političaru Kristerssonu. "Želim Vam samo reći da sam i ja sastavni dio te iste 2015. godine, zajedno sa mnogim drugima, kao i to da smo mi sada dio ove zemlje, sviđalo se to vama ili ne." Završila je svoj tekst poticanjem i ohrabrivanjem drugih da ispričaju svoje priče iz 2015. godine. Za nekoliko sati njen post je postao viralan.

Novi život u Švedskoj

Sada, mjesec dana kasnije, Atoosa Farahmand je prikupila preko 1.500 priča od ljudi koji su također dio 2015. Mnogi su bivše izbjeglice iz Sirije, drugi su iz Afganistana ili Somalije ili su Šveđani čiji se život promijenio 2015., kada su pomagali izbjeglicama i migrantima da se nastane u Švedskoj.

Jedna od njih je Lena Lundstrom, penzionerka iz grada Ludvika. 2015. godine lokalne vlasti su je zamolile da u novo prebivalište primi novopridošlice koji su vlakom dolazili iz Malmea, vozeći se 620 kilometara na jug, gdje su ih registrirali i naseljavali nakon dolaska u Švedsku. "To se nije desilo jednom ili dva puta", napisala je na Facebooku. "Zvali su me skoro svakog dana. Kada sam dobila šest dječaka iz Afganistana, bila sam primorana da kažem ne." No, Lundstrom je na kraju postala zakonska starateljica nad čak 13 afganistanskih mladića.

"Put je bio vijugav, sa mnogo uzbrdica, ali svi su se prilagodili situaciji i rutini koja vlada u novoj zemlji." Ali nisu svi njeni štićenici dobili dozvolu boravka u Švedskoj. "Sada, kada su u mogućnosti da se revanširaju za pomoć koju su dobili, mnogi od njih ne mogu ostati u zemlji. To je nešto što teško mogu razumjeti", napisala je Lundstrom. Dok je Švedska masovno davala azil Sirijcima, koji su bježali od rata u svojoj zemlji, ova, kao i mnoge druge evropske zemlje uključujući i Njemačku, nije nudila istu zaštitu Afganistancima, čiju zemlju desetljećima prati rat i nasilje.

Nova rasprava

"Trenutno mi je u fokusu da sakupim sve priče i predam ih parlamentu i to svim izabranim političarima lično”, kaže Atoosa Farahmand. "Oni moraju pročitati sve te priče. Mi smo dio ove zemlje i vrlo je važno da čuju naše glasove i da pokrenemo novu raspravu kako bismo pronašli rješenja za situaciju u Grčkoj i naravno u Švedskoj."

Schweden Vorübergehende Grenzkontrollen
Švedska sa nešto manje od 10 miliona stanovnika, primila je 2015. više od 160.000 izbjeglicaFoto: picture-alliance/dpa/J. Ekstromer

Ali, ne radi se samo o švedskim političarima, kaže ona. "Poenta nije samo u tome da Švedska mora preuzeti odgovornost, već da sve zemlje EU-a preuzmu odgovornost. Znate li samo koliko je izbjeglica trenutno u Grčkoj? Kada biste ih podijelili po 27 zemalja EU-u, ne bi bilo krize." Atoosa Farahmand želi da se "Jag är 2015" – "Ja sam 2015.”  pretvori u evropski pokret, uz priče ljudi širom kontinenta, koji će podići svoj glas i tako ojačati svoj položaj.

Jedan od njih je Abdulkarim iz Idliba u Siriji, koji je sada građevinski radnik u Borasu: "U svojoj zemlji sam studirao pravo. Velika je razlika između posla na gradilištu, koji sam naučio ovdje u Švedskoj, i prava. Ali to nije problem za mene, otkad živim u miru", napisao je Abdulkarim i zaključio: "Sada konačno mogu da osjetim ukus slobode”.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android