Šta su "zombi požari"?

Ne samo životinje, već i požari mogu da hiberniraju na hladnoći – mogu da nastave da tinjaju pod zemljom kao izvori vatre mjesecima. Takvi požari se nazivaju holdover ili zombi požari. Ne možete ih prepoznati po plamenu, već po oblacima dima koji izbijaju iz zemlje.

Kako i gdje nastaju zombi požari?

Zombi požari se javljaju prvenstveno u hladnim borealnim šumama na sjevernoj hemisferi. U Kanadi, na Aljasci, na sjeveru Evrope ili u Sibiru, zemlja je prekrivena gustim slojem borovih iglica i drugih biljnih ostataka koji su veoma zapaljivi.

U ovim regionima često postoje dodatna tresetna tla. Treset je isto tako lako zapaljiv. Kada takve borealne šume izgore, vatra može da prilično duboko prodre u zemlju i da tamo još dugo tinja. Što je zemlja suvlja, vatra će bolje tinjati.

Sloj snijega, koji se formira na tlu, obično ne ugasi takve šumske požare jer voda ne prodire u zemlju. Ako u tlu ima puno treseta i drugih biljnih ostataka, ovi požari mogu da tinjaju duboko ispod površine zemlje tokom cijele zime, te ih snijeg koji se topi ne može ugasiti.

Kako su povezane klimatske promjene i zombi požari?

Šumski požari su dio ekološkog ciklusa u prirodnim četinarskim šumama. Zbog debelog sloja biljnih ostataka, sjeme biljaka teško može da pristupi hranljivim materijama u zemljištu. Samo vatra oslobađa minerale i omogućava da sjeme na pepelu lakše prodre u zemlju. Tako se šuma može obnoviti.

Ali zbog klimatskih promjena koje je uzrokovao čovjek, sve je više sušnih i vrućih perioda. Tokom posljednje 43 godine, Arktik se zagrijavao oko četiri puta brže od ostatka svijeta.

Vrućina i suša ne samo da dovode do više šumskih požara u proljeće i ljeto – već poslije šumskih požara, sve više i više zombi požara nastavlja da tinja u zemlji.

Studija iz 2021. pokazala je da je posljednjih decenija bilo više zombi požara u borealnim šumama Aljaske, SAD i Kanade zimi kada su prethodna ljeta bila posebno vruća. Na primjer, početkom 2024. u zapadnoj Kanadi je tinjalo deset do dvanaest puta više zombi požara nego inače. Prethodno ljeto Kanada je doživjela najgoru sezonu požara u svojoj istoriji. Izgorilo je više od 18 miliona hektara šuma i travnatih površina, a oko 200.000 ljudi je raseljeno zbog požara.

Nasuprot tome, zombi požari takođe izazivaju klimatske promjene. Zato što ispuštaju gasove kao što je ugljen-dioksid (CO2) u atmosferu – kao i kod svih procesa sagorijevanja.

Šta zimski požari znače za proljeće i ljeto?

Ako se tinjajući požari ne ugase otapanjem snijega, što se zapravo najčešće ne dešava, onda se rizik od šumskih požara značajno povećava u narednim toplijim godišnjim dobima. Zombi požari se samo polako šire u gustom podzemlju jer im tamo nedostaje kiseonik. Ali čim se u proljeće ponovo skupi suvo lišće i iglice na šumskom tlu, dovoljan je samo nalet vjetra da ponovo buknu.

To znači da tamo gdje zombi požari uspiju da prezime u zemlji, sezona šumskih požara može početi znatno ranije: u rano proljeće umjesto kasnije tokom ljeta. Ovo posebno važi kada je proljeće suvo: ako zimi ima malo snijega, koji natapa zemlju kada se topi u proljeće, ili ako ima malo kiše u proljeće, rizik od požara se povećava.

Teško je potpuno zaustaviti takve tinjajuće vatre u zemlji. Pošto se vatra širi kroz veoma zbijeni materijal. Čak ni voda nije dovoljna za gašenje požara. Jer, možda neće doći do svih područja i onda ostaju vatreni džepovi koji bi se mogli ponovo zapaliti. Umjesto toga, mora se ukloniti cijeli tinjajući sloj zemlje.

Ovaj tekst je prethodno objavljen na njemačkom jeziku.