Šolc nije Džon Vejn

Još od jeseni 2022. koalicija ne bi imala većinu, kada bi bili održani novi izbori. SPD, koja postavlja kancelara, u anketama je na trećem mjestu iza CDU/CSU i desničarske AfD. Podrška Zelenima je posljednji put bila ovako mala prije pet godina, a najmanji koalicioni partner FDP, izgubio je trećinu u odnosu na dan izbora za Bundestag.

Kako Šolc vidi budućnost

To kao da nije mnogo impresioniralo kancelara. „AfD neće imati mnogo bolji rezultat nego na posljednjim izborima i ova vlada će dobiti nov mandat", rekao je on lakonski u intervjuu za ARD o izborima za Bundestag koji će biti održani 2025.

Desničare je okarakterisao kao „partiju lošeg raspoloženja", čiji rast popularnosti počiva na krizama. „Klimatska kriza se zaoštrava; rat se vratio u Evropu; globalna ravnoteža se mijenja", rekao je on u martu u Bundestagu. „Te izazove vlada prihvata i velike promjene će se završiti dobro po nas a loše po AfD, jer će ostati bez osnova za poslovanje".

Šolc koji sve najbolje zna

Šolc je obdaren nepokolebljivim samopouzdanjem. Samo ići dalje i nikada ne sumnjati u sebe – to je moto, koji krasi politiku ovog 65-godišnjaka već više od tri decenije. Često se ponaša kao da sve najbolje zna – a posebno kada mu se postavljaju pitanja. Djeluje kao da je ubijeđen da je njegova politika logična i samim tim i ispravna. Ako je neko ne razumije ili ima primjedbe, umije i da progovori s visoka. „Gospođo predsjedavajuća, kada bih se stvarno potrudio da opovrgnem čitavu nabrojanu listu netačnih tvrdnji, ne bih to postigao za ovo kratko vrijeme", odgovorio je pred odlazak na ljetnju pauzu na jedno od poslaničkih pitanja.

U SPD to zovu suverenim ponašanjem, dok za druge to graniči sa uobraženošću i arogancijom. Šolc savršeno umije da se postavi tako da se pitanja naprosto odbijaju od njega, a često odgovara komplikovano, nekonkretno i razvodnjeno. Njegov ton je stalno miran i monoton, a jezik mu često zvuči nekako robotizovano. Zbog toga su ga ranije zvali „Šolcomat".

Umije on i drukčije, kako kažu poslanici SPD – kada argumentuje pred njima, interno, onda to radi nešto strastvenije. Ali, nažalost, samo interno – kažu neki u njegovoj stranci.

Tenkovi umjesto vjetrenjača

Šolc ni u koaliciji ne dozvoljava da ga nešto izbaci iz takta. Koalicija je u početku obećavala „uspjeh i napredak", najavivši da će brzo i efikasno da pristupi glavnim projektima na planu zaštite klime, digitalizacije i ekonomske transformacije.

Prepad Rusije na Ukrajinu koji je donio „novo računanje vremena", promijenio je prioritete. Umjesto da gradi 400.000 stanova godišnje i pet vjetrenjača na dan, vlada je izdvojila 100 milijardi evra za Bundesver i dalje milijarde kako bi našla alternative za ruski gas i finansijski rasteretila građane.

„Šolcovanje“

Njemačka je 2022. godine samo iz Ukrajine prihvatila više od milion izbjeglica. Ta zemlja u tijesnoj koordinaciji sa SAD i EU dobija podršku u vidu oružja. Kancelar je u početku oklijevao, što su mu mnogi zamjerili. Britanski istoričar Timoti Garton Eš je to postupanje nazvao „šolcovanjem", što bi značilo: pokazivanje dobrih namjera a potom izmišljanje svih mogućih razloga za odugovlačenje i njihovo nesprovođenje.

Rijetko je jedna njemačka vlada bila suočena sa toliko mnogo toliko velikih problema kao ova sada. Ova koalicija je prvu godinu na vlasti provela u zapanjujućoj slozi. Ali, onda su stranačkopolitički rivaliteti počeli da je nagrizaju. Previše je stvari oko kojih im se mišljenja razilaze. SPD i Zeleni su po svojoj prirodi ljevičarske stranke – one zastupaju državu koja mnogo reguliše i podržava socijalno slabe građane. Privrednoliberalna FDP hoće što manje miješanja države i propagira odgovornost pojedinca.

Što je veći pritisak zbog poraza na pokrajinskim izborima i što su rezultati anketa slabiji, to će pojedinačne partije morati da se bolje profilišu i učine vidljivim. Zeleni, kada je riječ o zaštiti klime i životne sredine, neće da prave kompromise, a FDP je uvijek najviše vodila računa o potrebama privrede i tržišta. To vodi u spor, a on blokira rad koalicije.

Kancelar, a ne kauboj

Bilo da se radi o planiranoj reformi sistema grijanja, koja znači zabranu gijanja na naftu i gas ili o budžetskim uštedama, ili o finansijskoj pomoći porodicama s djecom – koalicija se spori. FDP insistira na svom zahtjevu da od 2024. ne smije biti novih dugova. A to bi trebalo postići velikim budžetskim rezovima. Ali,  uvođenje poreza bogatašima za Liberale ne dolazi u obzir.

Kancelar u takvim sporovima obično ostaje nevidljiv – i zato ga kritikuju sa svih strana.

No Šolc ostaje Šolc. On nije Džon Vejn, rekao je jednom u intervjuu za ARD. Džon Vejn možda jeste „standardni model za koji poneko smatra da je super",  kada se radi o političkom vođstvu. Ali, stvari ne funkcionišu na taj način, rekao je kancelar.

„Ovo je porodica sa tri stranke i više od 80 miliona građana, u kojoj svako ima svoje mišljenje o svim temama koje se tiču naše budućnosti", dodao je i rekao da autoritarni papa ne bi bio rješenje za modernu porodicu.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu